Naravno da je bilo jako teško procijeniti u kojoj mjeri će se građani odazvati, s obzirom da takvog instrumenta kao što su obveznice i trezorski zapisi primarno ponuđeni građanima prije u Hrvatskoj nismo imali. Mislim da sam narodnu obveznicu najavio još u rujnu prošle godine. Nakon te izjave već smo imali nebrojeno mnogo upita za tu temu iz brojnih medija, to nam je bio jedan od dobrih znakova – prokomentirao je ministar financija Marko Primorac u intervju „Jedan na jedan“ s glavnim urednikom Poslovnog dnevnika Vladimirom Niševićem na konferenciji Poslovnog dnevnika „Zagreb – bankarsko i financijsko središte 2023.“
Kaže da je prilično zadovoljan odazivom, zahvalio je bankama za posao koji su odradile u mreži poslovnica za prihvaćanje narodnih obveznica, ali i oko uvođenja eura.
- Okolnosti su za narodne obveznice bile čak i bolje u usporedbi s trezorskim zapisom. Kamatne stope su bile veće razlike u odnosu na kamate na depozite, ali i mreža od 500 poslovnica 500 dostupnija nego 120 poslovnica Fine. Ono što smo shvatili je da su građani spremni uložiti ako instrument sliči štednji jer su na to navikli, a instrumenti kraće ročnosti su pogodniji – smatra ministar financija. Narodnu obveznicu upisalo je 40.000 građana, a prema zadnjim informacijama 35.500 tisuća upisalo je i trezorski zapis.
POVEZANI ČLANCI:
- Vratili smo povjerenje građana, vratili ih na tržište kapitala, iako se ne očekuje da će trgovati tim instrumentima. No vraćanje povjerenja i povećanje financijske pismenosti mora nam biti prioritet – kaže. Kaže kako su ga europske kolege pitale je li samo imao „pressicu“ i ljudi su upisali pa im je rekao:
- Pa da, samo sam održao pressicu i upisali su. Čak i dok smo imali i disonantne tonove, dok su neki ministri govorili da moraju pitali ženu hoće li upisati. U potpunosti sam uvjeren da je to ispravan put, ako što je ispravan put nuđenje i javnih poduzeća tržištu kroz IPO-ove: ulagači i tu mogu biti mirovinski fondovi i građani. Posvećeni smo uvođenju profesionalnijeg načina upravljanja javnim poduzećima, vrednovat ćemo i uprave i NO-ove prema ostvarivanju tih ciljeva. To je važnije od toga tko su ti ljudi i kakva je vlasnička struktura poduzeća. Kad to učinimo onda će biti lakše odlučiti što zadržati u državnom vlasništvu, da li zadržati one koja nude javne usluge ili zadržati samo one koji ostvaruju profit na kraju godine. Recimo, LNG terminal je bio strateški projekt, a sad se pokazuje i kao profitabilan, dizanjem kapaciteta sa tri na šest milijardi kubičnih metara plina godišnje. Nama je dovoljno 2,9 milijardi, ostalo ćemo nuditi susjedima – kaže Promorac.
Kaže da je 2,8 posto realna procjena rasta BDP-a u 2023. te da je Ministarstvo financija uvijek u projekcijama konzervativno, da daje „under promise, over deliver“. Oko uspješnosti mirovinske reforme i rada mirovinskih fondova nema, kaže, načelnih stavova, a na pitanje treba li povećati izdvajanje u II. stup, kaže:
- Ako su viši prinosi i niži troškovi, ima smisla. No kad kupite obveznice u II. stupu, a članovi se vrate u I., onda imate pro forma II. stup, a zapravo je to prvi stup. Tu je i tranzicijski trošak o kojem također moramo otvoreno razgovarati, a koji je prisutan i u drugim državama. Povećavanje izdvajanja u II. stup ima smisla ako bi povrati to opravdavali. Ako ne bi, nema – ističe ministar financija. Ne može se, kaže, eksplicitno izjasniti o njihovu radu.
- Mislim da su mirovinski fondovi mogli ostvariti i puno značajnije rezultate, i puno bolje. No i da su bili suočeni s vanjskim utjecajima koji su im to dijelom onemogućavali, a tu su i ograničenja u što smiju ulagati – smatra Primorac. Na pitanje o njihovom potencijalnom ulaganju u start upove kaže da i sad mirovinski fondovi imaju određene mogućnosti u tom segmentu, a izmjene zakona donose dodatne novosti.
- Ja sam uvjeren da mirovinski fondovi trebaju ići u sigurna ulaganja, a ne u špekulantska. Bitno je da se pri takvim ulaganjima vodi računa o svim kriterijima, ekonomskog i investicijskog karaktera, a ne političkog ili drugog, to se treba osigurati i kroz upravljanje – ističe. Za porez na nekretnine kaže kako nema dileme da je to porez koji je najbolji instrument za financiranje lokalne samouprave.
- U određenim segmentima ga imamo, kroz porez na kuće za odmor i spomeničku rentu koji su vezani uz kvadraturu. Naravno da bi bilo bolje da se uvede stvarni porez na nekretnine, no to unosi jako veliki stres i kod građana i drugih dionika. Jako je važno o tome razgovarati i ne donositi odluke preko koljena. No porez na kuće na odmor imamo na kuće koje se koriste sezonski i povremeno. No time se ne smatra samo kuća na moru, nego svaki objekt u kojem se ne živi ili nije u dugoročnom najmu. Snažnije oslanjanje na porez od nekretnina treba biti i trajna ambicija države. Povećanje autonomije lokalne samouprave u određivanju poreza na dohodak nas je dijelom približio tom cilju. Rezultiralo je značajnim povećanjem poreza na kuće za odmor u jedinicama lokalne samouprave, ali i komunalnog doprinosa – zaključio je ministar financija.
>> VIDEO Ukidanje mjere roditelj odgojitelj nije protuustavno. Dolenec: Ovo je velika pobjeda
Kada ćete povećati postotak koji se može povući iz drugog stupa pri odlasku u mirovinu na barem 25%. To je privatni novac.