Uoči najvećih blagdana koje obilježavaju vjernici u Hrvatskoj obično se, više nego inače, seciraju postulati žrtve i solidarnosti, dobra i zla, a najviše - duhovnog i materijalnog. Filozofski, materijalizam se veže uz pravce koji negiraju duhovnost i baziraju se na ideji da svijet počiva na opstojanju materijalnih supstancija. U fizici, Einsteinova teorija relativnosti pokazuje da materija može promijeniti oblik i prijeći u energiju i obrnuto. Povijesno su materijalizam "oživjeli" Marx i Engels tezom da materijalna proizvodnja uvjetuje društvene, političke, ali i duhovne procese.
Danas, u svakodnevnom životu, materijalizam je vrijednosno utkan u podlogu konzumerizma: organizacija života u kapitalističkim društvima usmjerena je primarno na stjecanje, što je u dijalektičkom srazu s osnovama kršćanskog poimanja života i "deve koja će prije proći kroz ušicu igle nego bogataš u kraljevstvo Božje".
Obitelj vs. jednakost i pravda
Bodo Schlegelmilch, dekan i osnivač poslovne škole WU Executive Academy i direktor Inistituta za međunarodni marketing menadžment pri Bečkom sveučilištu, smatra da materijalizam ne zaslužuje negativan glas koji ga prati. Kako bi to dokazao, s kolegama Sandrom Awanis sa Sveučilišta Lancaster i Charlesom Chi Cuijem sa Sveučilišta u Manchesteru u Aziji proveo je istraživanje pod nazivom "Azijski materijalizam: pomirenje kolektivizma i materijalizma" čiji su rezultati pokazali da postoji i - kolektivno orijentirani materijalizam. Pritom azijska društva ističu važnost materijalne vrijednosti s obzirom na međuljudske odnose, kao što su obiteljske odgovornosti, dok zapadna imaju tendenciju fokusiranja na apstraktne i duhovne vrijednosti poput jednakosti i pravde.
Identitet kroz potrošnju
- Uvriježeno je mišljenje da su materijalisti usredotočeni na osobnu dobit, novac i skupe stvari. Biti materijalist smatra se nečim negativnim. Materijalistima se smatraju oni koji materijalna dobra stavljaju iznad vrijednosti kao što su opće dobro i razumijevanje. No, odražava li ovo uistinu materijaliste? - otvara temu Schlegelmilch.
Rezultati istraživanja pokazali su da se na Zapadu materijalizam i kolektivne vrijednosti smatraju nekompatibilnima, dok je na Istoku materijalizam dio kolektivističke kulture. U azijskim zemljama, primjerice u Kini, stjecanje dobara služi i tome da obitelj i prijatelji uživaju određen status, što se posebno odnosi na luksuzne stvari. Ne kupuju ih samo radi sebe, već i zbog društva, ponajprije obitelji, kaže Schlegelmilch. Prilično je "tanka" teza da obitelj predstavlja kolektiv, no Schlegelmilch ističe da materijalisti čine nešto za okoliš u kojem žive i brinu se o onima koji ih okružuju te traže relevantnost više nego status.
- Koriste ekološki prihvatljive proizvode, poput električnih automobila, jer su željni dokazati altruizam i žele da se njih i grupu kojoj pripadaju, obitelj, gleda u lijepom svjetlu - kaže te postavlja pitanje ima li uopće smisla materijalizam svrstavati u termine dobra ili zla.
- Nije svatko tko ima tendencije materijalizmu zao per se. Pojedinac može pokušati mobilizirati materijalističke tendencije društva kroz oglašavanje tako da podržavaju društveno odgovorne aktivnosti kao što su programi pomoći za izbjeglice - navodi aktualni primjer te poentira da društveni identitet nastaje potrošnjom od čega će na kraju svi imati koristi. Zaključno, Azijci pri potrošnji na luksuz ne ističu cijenu i brend kako bi smanjili stigmatizaciju površnošću, no posjedovanje im služi za ispunjavanje društvenih očekivanja, a u SAD-u, recimo, kolektivno orijentirani materijalisti zaziru od bilo kakvog javnog prikazivanja potrošnje, ali su im smanjeni i apetiti za njom te su manje podložni reklamnim kampanjama orijentiranima na brend.
Grabovnica: Obitelj Salaj povodom Uskrsa obasjala svoje imanje sa 30.000 svjetlećih pisanica:
Kaj god! Što se tiče materijalizma i duhovnosti, čovjek može biti sretan, zadovoljan i životno ispunjen tek onda ako i kada dadne caru carevu a Bogu Božje. A to jednostavno zato što je čovjek i tjelesno i duhovno biće. Sve drugo su najobičnije filozofske i ekonomske smicalice onih koji misle da su Boga uhvatili za bradu. Ljudski život ponajmanje se ravna po historijskom i dijalektičkom materijalizmu kako su to buili zamislili bajni "mislioci" Karlek Marx i pajdaš mu Mirek Engels. Dokaz: jezoviti "uspjesi" onih koji su taj njihov nauk pokušali provesti u praksi.