U nedostatku mladih radnika, hrvatske se tvrtke i institucije sve više okreću starijoj populaciji! Brojke su neumoljive i pokazuju da je u proteklih deset godina Hrvatska izgubila oko 127 tisuća mladih ljudi u dobi do 29 godina, što odgovara broju stanovnika grada kao što je Rijeka. Takvo smanjenje broja mladih ljudi prelilo se i na tržište rada, odnosno dobnu strukturu zaposlenih radnika. U deset godina broj zaposlenih u Hrvatskoj smanjio se za 122.419 osoba, mjereno brojem osiguranika prijavljenih u mirovinska osiguranja.
Životarenje i stagnacija
Većina tog gubitka odnosi se na skupinu najmlađih radnika do 29 godina, kojih je na kraju 2017. godine bilo zaposleno 104 tisuće manje nego što ih je radilo 2007. godine. Preostali manjak nalazi se u sljedećoj dobnoj skupini od 30 do 34 godine.
Nakon što je hrvatsko gospodarstvo izašlo iz recesije, prije četiri godine, ukupan broj osiguranika povećao se za 95 tisuća, na približno 1,45 milijuna osoba. No, Darko Oračić, analitičar Zavoda za zapošljavanje podsjeća da se broj zaposlenih u dobnoj skupini od 25 do 34 godine i dalje smanjuje.
– Vjerojatno je u velikoj mjeri riječ o posljedici iseljavanja. Budući da opseg iseljavanja i obilježja iseljenika nisu poznata, teško je ocijeniti njegov utjecaj na gospodarstvo, a još teže prognozirati taj utjecaj u budućnosti. Iskustva drugih zemalja, primjerice Irske, pokazuju da migracija može teći u oba smjera. Vjerujem da poticajna investicijska politika može rezultirati zadržavanjem mlađih ljudi u zemlji, odnosno njihovim povratkom iz inozemstva – kaže Oračić. Hrvatska je zasad dominantno izvoznik radne snage, a tek u zadnje vrijeme razgovara se i o uvozu radnika.
Hrvatska je krajem 2007. godine imala 365 tisuća zaposlenih radnika koji su bili mlađi od 29 godina, te se u deset godina broj zaposlenih mladih ljudi te dobi smanjio za 104 tisuće, na svega 261 tisuću. Manjak mladih među zaposlenima posljedica je smanjenja broja mladih u cijeloj populaciji. Prije deset godina Hrvatska je imala 827 tisuća mladih u dobi od 15 do 29 godina, a prema služenoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, danas se broj mladih te dobi spustio na svega 699 tisuća. Ljudi te dobi predstavljaju srce i dušu svake države, i njihov se gubitak u tako kratkom roku ne može ničim nadoknaditi! Svaka tvrtka i institucija koja ostane bez energije i entuzijazma mladih osuđena je na životarenje i stagnaciju. Demograf s Ekonomskog fakulteta Zagreb Ivan Čipin ističe da je broj zaposlenih mladih u dobi do 29 godina smanjio za 28 posto.
>> Pogledajte ponovni štrajk radnika Uljanika
– U nedostatku preciznih podataka o broju iseljenih možemo samo nagađati zašto je došlo do smanjenja zaposlenosti među mladima. Vjerojatno je dio mladih ljudi produljio školovanje, neki su otišli u neaktivnost, ali nema sumnje da se većina iselila – komentira Čipin. Gubitak mladih tvrtke su kompenzirale zadržavanjem starijih. Produljenje radnog vijeka za žene može biti jedan od razloga što se povećao udio starijih među zaposlenima, a u korist mladih nije išla ni zabrana zapošljavanja u javnom sektoru, zbog čega je radna snaga i u državnom sektoru ostarjela.
Bit će još gore
– Ljudi koji su otišli nedostaju na tržištu rada, posebno stručni i kvalificirani radnici sa srednjom stručnom spremom. Čini se da su visokoobrazovani odlazili manje nego što je to činila stručna kvalificirana radna snaga – komentira Šime Smolić, docent Ekonomskog fakulteta Zagreb.
Rijetke su gospodarske djelatnosti koje se ne žale na manjak radne snage, koje, očito, najviše manjka u najmlađoj populaciji koja bi trebala potegnuti u budućnosti. Stanje na tržištu rada sugerira da je Hrvatska budućnost u starijim ljudima. U deset godina broj zaposlenih u dobi od 60 do navršenih 64 godine gotovo se udvostručio s 35 tisuća u 2007. na 67 tisuća u 2017. godini. Isto tako, za trećinu se povećao i broj radnika u dobi od 55 na 59 godina. Udio zaposlenih od 23 posto za skupinu od 60 do 64 godine još uvijek je skroman u odnosu na druge države, no Čipin kaže da je vidljiv napredak ima li se na umu da je još 2007. zaposlenost među šezdesetogodišnjacima bila oko 15 posto.
Za skupinu u dobi od 55 do 59 godina zaposlenost se povećala s 39 na 50 posto populacije, što je također značajan pomak, koji će sigurno utjecati i na smanjenje socijalnih izdataka za starije, bilo da su oni išli preko mirovinskog ili preko sustava socijalne skrbi. Smanjen natalitet u kombinaciji s masovnim iseljavanjem doveo je do toga da Hrvatska nezaustavljivo stari. Dok se u posljednjem desetljeću broj mladih do 29 godina smanjio za 15 posto, broj starijih u dobi od 60 do 64 godine povećao se za trećinu. Kako u stariju dob ulaze “baby boom” generacije rođene nakon Drugoga svjetskog rata, sljedeće će desetljeće ti procesi biti još dramatičniji i još izraženiji.
>> Pogledajte pjesnika Maria Vinkovića koji je napisao pjesmu o iseljavanju iz Hrvatske
Kad bi pola pola ovih negativaca i mladih koji smatraju da ce vani uzivat, htjeli ovdje uprljat ruke i uznojit se mogli bi i kod kuce fino zivit.