Hrvati iseljavaju zbog nepravde, a ne zbog siromaštva. Naša istraživanja ukazuju na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija su pri vrhu motiva koji su pridonijeli iseljavanju. Jedan je to od zaključaka istraživanja objavljenog u knjizi 'Iseljavanje Hrvata u Njemačku – gubimo li Hrvatsku?'. Ta knjiga, ali i teška demografska situacija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bile su neke od tema Argumenata Hrvatskoga katoličkog radija.
Spomenuto reprezentativno istraživanje na 1200 hrvatskih iseljenika u Njemačkoj proveo je dr. Tado Jurić s Odsjeka za povijest Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. On je u emisiji na pitanje ‘Gubimo li Hrvatsku?’ odgovorio da, zasada, još ne gubimo Hrvatsku, ali gubimo Hrvate:
– Pogledajte kako je Srbija izgubila Kosovo. To je dio istog procesa u kojem se prvo prazne Hrvati u Bosni i Hercegovini koji su popunjavali Hrvatsku, a onda se umanjuje vitalnost hrvatskog naroda u Hrvatskoj, a svi procesi poslije toga su već strateški isplanirani.
U emisiji je gostovao i dr. Marin Strmota s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu: On je naglasio da ima više demografskih procesa koji čine štetu našem narodu i našoj državi, piše IKA.
– Ovaj posljednji val iseljavanja je jedan od težih udaraca koje smo zadobili, a uz već dugo prisutne negativne procese i veći broj umrlih nego rođenih, svakako ćemo se jako teško oporaviti kao država, naročito ako se pod hitno ne počnemo ozbiljno baviti politikom, s kojom možda i nepovratno kasnimo, prema tim procesima.
Više je čimbenika koji dovode do iseljavanja, ali ima i vanjskih faktora, nastavlja dr. Jurić i dodaje da je veliki dio iseljavanja socijalno proizveden, posebno pod utjecajem medija te upozorava: – Znamo da su velika pokretanja ljudi i stanovništva uvijek planirana i upravljana. Ako vam u tri-četiri godine iseli sedam posto stanovništva, to nije nešto što se događa slučajno!
Dr. Marin Strmota je zaključio da su investiranje u ljude i populacijska politika jako važne. Međutim, zaključio je da samo izvršna vlast može preokrenuti trendove, a trenutno je to teško izvedivo s obzirom na nered u državnoj upravi, neusklađenost više politika, nepovezanost s proračunom i nedostatak strateških ciljeva.
U emisiju se telefonom uključio i posebni savjetnik za demografiju predsjednice RH prof. dr. Anđelko Akrap i predložio niz mjera, poput izrade projekcije kretanja broja stanovništva za pedeset ili šezdeset godina unaprijed. Nakon toga je spomenuo primjenu posebnih i hitnih postupaka, ali i niz međusobno usklađenih mjera, kako se ne bi poništavale. S obzirom da je omjer zaposlenih i umirovljenika izrazito nepovoljan, kako je rekao, jedino povećanje broja živorođene djece može, ali tek u višedesetljetnom ciklusu, dovesti do poboljšanja stanja.
Mene je uvijek zanimalo koji je postotak novinara koji su se iselili? Kako im je, pišu li nešto tamo, da li bi se vratili, da li je teško raditi nešto pametno i tako to...