Nakon Pelješkog mosta, obnova potresom uništenog Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu drugi je najveći kapitalni projekt u Hrvatskoj, čija su sredstva osigurana iz EU fondova. Medicinski fakultet javio se na Poziv na dodjelu bespovratnih financijskih sredstava – Obnova infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećene potresom, te je dobio novac za sanaciju svih pet objekata.
Ukupno im je odobreno 377, 249.142,63 kuna. Riječ je o jednom od najvećih iznosa dobivenog iz bespovratnih sredstava EU fondova.
Svaki dan jedan liječnik
Za tri zgrade na Šalati (Šalata 3, 10 i 11) u izradi je projektna dokumentacija za cjelovitu obnovu i radovi će početi na ljeto, a trebali bi biti gotovi u roku od godine dana, što će, međutim, biti teško izvedivo s obzirom na obujam posla. Zgrada Klinike za ortopediju KBC-a Zagreb, ujedno i nastavna baza Medicinskog fakulteta, jako je stradala i od potresa je neupotrebljiva. Pod spomeničkom je zaštitom i čeka obnovu. Peta je zgrada Škole narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar" u Rockefellerovoj.
Obišli smo u ponedjeljak oštećene predavaonice stare više od stotinu godina, kabinete za histologiju, fiziologiju i druge. S raspucanih zidova otpali su komadi, a neke se napukline šire. Nadogradnja zgrade dekanata iz 80-ih u potresu je udarala u stari dio i napravila znatna oštećenja.
– Medicinski fakultet u Zagrebu pretrpio je ozbiljna oštećenja zbog dva prošlogodišnja potresa. Zahvaljujem Vladi RH na 377 milijuna kuna potpore, čime ćemo obnoviti pet objekata – kazao je dekan MEF-a, prof. dr. sc. Slavko Orešković.
On je ujedno najavio i gradnju velikog znanstveno-istraživačkog centra na Šalati, za što su dobili zeleno svjetlo od Vlade. Pokreću za koji dan i studentsku polikliniku za sve studente koji žive izvan Zagreba i Hrvatske, kako bi ondje dobili svu potrebnu zdravstvenu skrb, a tamo će se ujedno i provoditi edukacija. Studentski restoran otvorili su koji dan prije.
Sve su zgrade Medicine bile porušene u dva potresa, ali je Fakultet odmah nakon nesreće počeo sanirati pojedine dijelove objekata vlastitim novcem pa nije trpjela nastava za oko 3000 studenata iz 49 zemalja. Da nemaju nastavu na engleskom jeziku, ne bi to mogli, a novac su mogli preusmjeriti na obnovu zahvaljujući činjenici da su predavači pristali na svoj honorar čekati i više od godinu dana.
Zahvaljujući tako brzoj reakciji spriječena su dalja oštećenja i napravljene prve rekonstrukcije kako bi Medicinski fakultet ostao u funkciji. Učvrstili su oštećene zgrade protupotresno na razini prije potresa i čvršće, a da je to bio dobar potez, vidjelo se kad se potkraj 2020. dogodio i petrinjski potres. Taj je teško oštetio druge zgrade, ali ne i one koje su učvrstili nakon prvog, zagrebačkog potresa. Sanacija je napravljena tako da će se na nju moći nadograditi cjelovita obnova za koju je odobren novac EU fonda.
– Mi obrazujemo jednog liječnika i 1,5 specijalista dnevno i ključni smo za obnovu kadrova u sustavu zdravstva. Dnevno publiciramo pet radova i vodeća smo znanstvena ustanova u zemlji. Svakih 4 – 5 dana netko doktorira iz područja biomedicinskih znanosti, imamo dva centra izvrsnosti. Prošle dvije godine bile su itekako teške: dva potresa te pandemija COVID-19. Porušeni krovovi, uništeni objekti u kojima se nalazilo mnogo skupe opreme i jedinstvene muzejske zbirke ključne za obrazovanje. Istodobno smo morali sve to spašavati, sanirati posljedice i neometano održavati nastavu. Uza sve to trajala je i borba protiv pandemije. Imamo 45 klinika i 14 kliničkih zavoda u svim bolnicama u Zagrebu od Dubrave, Rebra, Merkura do Infektološke. Naši nastavnici su, među ostalim, osnivali i Respiracijski centar u Dubravi. Zbog pandemije COVID-19 naš je fakultet od početka uključen u organizaciju rada. Morali smo se hitno reorganizirati u više navrata. Zahvaljujući donacijama uspjeli smo sanirati određene dijelove objekata, poput Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" u kojoj se nalazi šesnaest nastavnih jedinica i gdje se od početka pandemije obavlja cijepljenje za građanstvo – rekao je dekan prof. dr.sc. Marijan Klarica u prethodnom mandatu (2015. – 2021.).
Povući će sav novac
– Uz sve poteškoće uspjeli smo organizirati prvi online ispit za naše studente. Trenutačno imamo oko 3000 studenata iz čak 49 zemalja svijeta. Unatoč svemu i dalje smo jaki i nije pao interes za studiranje i na hrvatskom i na engleskom jeziku na našem fakultetu. Nijedan studentski projekt ni obveza nisu prekinuti zbog cjelokupne situacije – rekla je prof. dr. sc. Jasna Lovrić, prodekanica za financije i upravu.
Rok za povlačenje novca do kraja svibnja ove godine MEF će ispoštovati zahvaljujući pravodobnim aktivnostima, kažu ondje, a pogotovo sad kad je taj rok i produžen. Očekuju da će u sljedeće dvije do tri godine završiti kompletnu obnovu.
>> VIDEO Usporedili smo cijene žičara u Europi: Put do Sljemena turisti će plaćati kao u francuskim Alpama