Nijedan novinar ne smije biti špijuniran zbog svog posla, nijedan javni medij ne smije se pretvoriti u propagandni kanal. Danas, po prvi put ikad, predlažemo zajedničke osigurače za zaštitu slobode medija i pluralnosti u EU, poručila je jučer Věra Jourová, potpredsjednica Europske komisije, predstavljajući prijedlog europskog zakona o slobodi medija.
Osnivaju novo medijsko tijelo
Uredba, koju predlaže Komisija, a trebaju je usvojiti Vijeće EU i Europski parlament, predviđa niz principa i pravila koji bi trebali pomoći slobodi medija u svim dijelovima Europske unije. Od zaštite uredničke neovisnosti medija, zabrane upotrebe špijunskog softvera protiv novinara i medijskih kuća, što je problem koji se pojavio proteklih godina s otkrićem da pojedine države koriste softver Pegasus, do uvođenja veće transparentnosti u državno oglašavanje - to su samo neka od područja koje pokušava bolje urediti nova europska uredba. Cilj je također i bolje zaštititi medijski sadržaj na internetu, odnosno natjerati velike internetske platforme, poput društvenih mreža, da se suzdrže od nepotrebnog uklanjanja nekog medijskog sadržaja koji je produciran po profesionalnim novinarskim standardima. Velike platforme to rade u slučajevima kad misle da takve vijesti krše pravila ponašanja na tim platformama, ali prema prijedlogu Europske komisije ubuduće će, prije uklanjanja, morati s medijskom kućom koja je producirala taj sadržaj dobro provjeriti zbog čega misle da takvom sadržaju nije mjesto na konkretnoj internetskoj platformi.
Iznimke od zabrane špijuniranja novinara mogu se pojaviti - i to prijedlog uredbe dopušta - kad za to postaje opravdani razlozi u istragama zločina poput terorizma, ubojstva, zlostavljanja djece i sličnog.
Za nadzor i promociju provođenja tih novih pravila predlaže se osnivanje novog neovisnog tijela, Europskog odbora za medijske usluge, koji će biti sastavljen od predstavnika medija iz svih država članica. Bolje bi se trebala sprečavati i prevelika tržišna koncentracija vlasništva u medijima, kako ne bi utjecala na pluralizam i uredničku neovisnost. Države članice imat će zadaću raditi redovite procjene utjecaja koncentracije medija.
Transparentnost u državno oglašavanje želi se uvesti jer je primijećeno da vlade i druga tijela javne vlasti ostvaruju posredan utjecaj na uređivačku politiku nekih medija tako što u njih usmjeravaju državno ili javno oglašavanje. A kako su prihodi od oglasa u medijskoj industriji godinama padali, medijske kuće se nađu lako ovisne o takvom državnom oglašavanju, što ih posredno čini ovisnima o onome tko taj novac odobrava. Komisijin prijedlog uredbe ide za time da svi igrači na medijskom tržištu budu pravedno, bez diskriminacije, tretirani pri raspodjeli državnih i javnih oglasa. Vlasti bi morale objavljivati iznose koji su potrošeni na oglašavanje i medijske kuće kod kojih su ti iznosi potrošeni.
Informacije javno dobro
Važnost novog europskog zakona o slobodi medija spomenula je i predsjednica Europske komisije u ovotjednom govoru o stanju Unije:
- Informacije su javno dobro. Moramo štititi one koji nam osiguravaju transparentnost, novinarke i novinare. Moramo zaustaviti one koji ugrožavaju slobodu medija. Medijske kuće nisu obična poduzeća. Njihova je neovisnost od presudne važnosti. Stoga je Europi potreban propis koji jamči tu neovisnost - poručila je Ursula von der Leyen.
VIDEO: Vodena bomba poplavila dijelove Italije: Poginulo najmanje sedam ljudi
Da naravno.to je isto kao u Americi sorošev sin je vlasnik firme koja se bavi provjerom brojanjem glasova na izborima