Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u ovom trenutku pred Europskim parlamentom u Strasbourgu održava svoj treći govor o stanju u Unije, u kojem se osvrnula na događaje iz protekle godine i govori o ciljevima Komisije za budućnost, a ključna poruka je solidarnost Europe s Ukrajinom, o čemu svjedoči i njezina ovogodišnja počasna gošća, ukrajinska prva dama Elena Zelenska, ali i njezina najava da će danas ponovno otputovati u Kijev na razgovor s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, s kojim će razgovarati o uključivanju Ukrajine u europsko unutarnje tržište.
U govoru predsjednica Komisije predstavlja i europske mjere intervencije u cijenu električne energije, a među mjerama je i redukcija potrošnje struje u satima vršnog opterećenja i ubiranje posebne naknade od energetskih poduzeća, kako onih koji proizvode struju iz obnovljivih izvora energije tako i od naftnih i plinskih kompanija koje ostvaruju ekstraprofite zbog rata i rasta cijena energenata.
– Smanjimo potrošnju struje u vršnim satima jer će nam to omogućiti smanjenje cijena. Zbog toga upravo određujemo mjere za države članice koje trebaju smanjiti sveukupnu potrošnju električne energije. Imamo dalje ciljanu podršku za mala i srednja poduzeća, pomoć obiteljima koje ne mogu platiti račune za struju. Milijuni Europljana trebaju pomoć. Zato predlažemo ograničenje prihoda kompanijama koje proizvode električnu energiju po niskim cijenama. Te kompanije zarađuju kao nikada prije, o čemu nikada nisu ni sanjale. Nemojte me krivo shvatiti, u našem tržišnom gospodarstvu profiti su u redu, profiti su dobri, ali u ovim vremenima pogrešno je imati izvanredno visoke profite zbog rata, a preko leđa naših potrošača. Profiti se moraju podijeliti i usmjeriti prema onima kojima su najpotrebniji – rekla je Ursula von der Leyen. Kasnije tijekom dana bit će predstavljeni zakonodavni prijedlozi koji se kriju iza te ideje, ali neslužbeno se doznaje da je prijedlog da države članice ubiru najmanje 33 posto prekomjernih profita koje ostvaruju energetske kompanije na koje će se mjere odnositi. Računa se da će tim novim "porezom" sve države članice EU uprihoditi ukupno 140 milijardi eura i tim novcem pokriti troškove interveniranja u cijene struje i drugih energenata za kućanstva, razne ustanove i poduzeća.
Von der Leyen na početku govora podsjetila je kako se Europa 24. veljače probudila ne vjerujući u ono što se u tom trenutku događalo, a radilo se o brutalnom ratu što ga je Rusija pokrenula protiv Ukrajine. Istog je trenutka, naglasila je, cijeli kontinent ustao u pomoć Ukrajini, organiziravši prihvat milijuna izbjeglica koje su počele pristizati iz Ukrajine, dok su se u zemljama diljem Unije vijorile ukrajinske zastave, simbolizirajući europsku solidarnost s Ukrajinom.
Cijeli govor možete pročitati ovdje.
Za razliku od financijske krize, kada je Europa nekoliko godina tražila izlaz iz krize, ovaj je put, podvukla je šefica Europske komisije, Europa reagirala trenutačno.
– Odgovor je bio jedinstven i brz. Europa je shvatila da nije na kocki samo sudbina Ukrajine, nego i Unije i cijelog svijeta – naglasila je Ursula von der Leyen, upozorivši da Rusija ne vodi samo vojni rat protiv Ukrajine nego i gospodarski i energetski rat protiv Europe. Riječ je o ratu "protiv naše budućnosti", protiv "naših vrijednosti", ratu "autokracije protiv demokracije i ratu u kojem će, kako je istaknula, pobijediti Ukrajina i Europa.
Često prekidana pljeskom, predsjednica Europske komisije naglasila je da se danas vidi kako se hrabrost isplatila. Obraćajući se izravno prvoj dami Ukrajine, Von der Leyen je zahvalila svim ukrajinskim ženama i muškarcima koji su se hrabro suprotstavili ruskoj agresiji, koji su svima vratili nadu. "Slava Ukrajini, naciji europskih heroja!" kazala je Ursula von der Leyen, uvjeravajući da se Europa od prvog dana stoji uz Ukrajinu i da se to neće promijeniti.
Europska čelnica obećala je da će Europa ustrajati u solidarnosti s Ukrajinom i da će nastaviti pomagati Ukrajincima u dostavi oružja, opreme, pomoći, prihvatu izbjeglica i nametanju sankcija Rusiji "kakve svijet nije vidio" i zbog kojih su rusko gospodarstvo i financijski sektor "na aparatima". "To je cijena ruskog puta smrti", podvukla je šefica Europske komisije.
– Ovo nije samo rat koji je Rusija pokrenula protiv Ukrajine. Ovo je rat protiv naše energije, rat protiv naše ekonomije, rat protiv naših vrijednosti i rat protiv naše budućnosti. Ovdje se radi o autokraciji protiv demokracije – kazala je.
– Cijeli kontinent ustao je u solidarnosti. Primili smo izbjeglice, na našim ulicama vijorile su se ukrajinske zastave. Europljani nisu oklijevali, učinili su ono što je ispravno – pokazali smo da smo spremni za taj trenutak – kazala je vod der Leyen.
Kazala je kako je ove godine uvezeno samo devet posto plina iz Rusije, dok je prošle godine uvezeno 40 posto.
– Rusija i dalje aktivno manipulira našim tržištem energije. Oni su se radije odlučili rasipati plin nego slati ga nama prema ugovorima – kazala je.
– Ruski financijski sektor nalazi se na aparatima. Vrijeme je za odlučno djelovanje, a ne za popuštanje i tu trebamo biti doista jasni. Isto vrijedi i za našu financijsku potporu Ukrajini – dodala je.
Posebna gošća na ovogodišnjem govoru o stanju unije je supruga ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Olena Zelenska.
– Stojim ovdje s uvjerenjem da će uz hrabrost i solidarnost (ruski predsjednik Vladimir) Putin doživjeti neuspjeh i da će Europa pobijediti – istaknula je von der Leyen.
Ovogodišnji govor o stanju Unije održava se u trenutku kada se Europska unija i njezine države članice suočavaju s geopolitičkim i gospodarskim izazovima bez presedana. Riječ je o višestrukim kriznim izazovima koji testiraju otpornost Unije. O tome svjedoče rastuće cijene energije, a zatim i suše, požari i poplave, koje potvrđuju ubrzanje klimatskih promjena. Tu su i pandemijska kriza, koja još nije okončana, ali i gospodarske posljedice pandemijske krize koje i dalje imaju dubok učinak na članice Unije i njezine građane. Na tu se krizu nadovezao ruski rat protiv Ukrajine koji testira geopolitičku otpornost i jedinstvo Unije. Rat, čini se, ulazi u prijelomnu fazu nakon uspješne ukrajinske protuofenzive koja najavljuje preokret i preuzimanje strateške inicijative ukrajinskih snaga.
Govor EU o stanju Unije, kojim se predsjednik odnosno predsjednica Europske komisije jednom godišnje obraća Europskom parlamentu, datira iz 2010. U govoru se razmatraju postignuća u protekloj godini i predstavljaju prioriteti za nadolazeću godinu. Sjedinjene Države imaju dugu tradiciju predsjedničkih obraćanja o stanju Unije, no za razliku od SAD-a, gdje je taj institut propisan američkim Ustavom, ugovori Europske unije ne propisuju govor o stanju Unije iako je europska varijanta uspostavljena Okvirnim sporazumom o odnosima između Parlamenta i Komisije iz 2010. godine.
sjetite se samo koliko se ruski ambasador načičkan ordenjima borio protiv lng terminala u omišlju.a i naša draga zastupnica ahmetović.