Barijere nitko ne želi, ali ih svi postavljaju

Merkel Austriji: Ograde nisu rješenje za krizu

Foto: Reuters/PIXSELL
Angela Merkel
Foto: Reuters/PIXSELL
izbjeglice
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
izbjeglice
Foto: Reuters/PIXSELL
izbjeglice
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
izbjeglice
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
izbjeglice
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
izbjeglice
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
izbjeglice
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
izbjeglice
Foto: Petar Glebov/PIXSELL
izbjeglice
29.10.2015.
u 12:00
Spremni smo već sutra postaviti tehničke barijere na granici, rekao je slovenski premijer Cerar, koji bi mogao zatražiti i vojnu pomoć članica EU
Pogledaj originalni članak

Austrija je najavila podizanje ograde oko graničnog prijelaza Šentilj kako bi “uvela reda” u masovan priljev izbjeglica i migranata, a o tom potezu nije ni obavijestila Europsku komisiju, iako bi podizanje takve ograde moglo značiti urušavanje Schengenskog sporazuma.

Prema pravilima tog sporazuma, zemlje mogu vratiti privremene granične kontrole, što je Austrija na granici sa Slovenijom učinila 16. rujna, no te kontrole mogu trajati najdulje dva mjeseca.

Krizni sastanak u subotu

Sagradi li Austrija ogradu na Šentilju, kako je jučer najavila austrijska ministrica unutarnjih poslova Johanna Mikl-Leitner, morat će ili ukloniti tu ogradu 16. studenog ili će se toga dana, ako ograda ostane, na Šentilju i službeno raspasti schengenska zona bez granica. Njemačka vlada jučer je suzdržano reagirala na austrijske najave, ali je jasno poručila kako podizanje ograda nije rješenje izbjegličke krize. – Mi smo uvijek govorili da ne vjerujemo u to da se trenutni izbjeglički problem može riješiti gradnjom zidova ili ograda – rekao je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert.

Austrija je dosad vodila politiku koja se protivi ogradama i zidovima kao rješenju za zaustavljanje migranata, no ministrica unutarnjih poslova jučer je najavila gradnju ograde na nekoliko kilometara na Šentilju da bi se kasnije ispravila i govorila o “tehničkoj barijeri”. No, bilo kakva barijera usporila bi protok ljudi, što bi se osjetilo i u Hrvatskoj, u koju rijeka ljudi ulazi iz Srbije i izlazi u Sloveniju. Usporavanje ljudi na granicama traži Bavarska, koja je prva na udaru i čiji premijer Horst Seehofer vjeruje da su kancelarka Merkel i austrijski kancelar Faymman pokrenuli politiku otvorenih granica pa da je stoga mogu i zaustaviti. Za subotu je sazvan krizni sastanak Merkel i Seehofera, koji su na čelu sestrinskih stranaka CDU i CSU, povezanih u stranačku uniju kojoj zbog ove krize prijeti raspad.

Slovenski premijer Miro Cerar izjavio je jučer da ne isključuje mogućnost da i Slovenija izgradi ogradu na granici s Hrvatskom ako Austrija to učini na granici sa Slovenijom. – Ne želimo zidove u Europi, ali ako budemo prisiljeni na to, spremni smo već sutra postaviti tehničke barijere na našoj granici s Hrvatskom – rekao je Cerar nakon sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost.

“Srbija neće biti logor”

Prema neslužbenim informacijama slovenskih i stranih medija, Slovenija je spremna zatražiti vojnu pomoć članica EU tako što bi zatražila aktiviranje članka 222. Ugovora o funkcioniranju EU. Taj članak nikad dosad nije bio aktiviran, a predviđa vojnu pomoć Unije i njezinih država članica državi koja je “meta terorističkog napada, žrtva prirodne nepogode ili nesreće izazvane ljudskim djelovanjem”. Neslužbeno se govori da u EU nisu skloni aktiviranju tog članka, no Slovenija bi to mogla zatražiti ako procijeni da će dobiti podršku ključnih zemalja EU. To bi značilo da na slovensko-hrvatsku granicu mogu doći vojnici iz niza zemalja EU.

Situaciju je komentirao i hrvatski ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić– Austrijanci će samo postaviti gelender i prepreke, i to samo na Šentilju, kako bi spriječili proboj ljudi, i to zato da bi granica i ostala otvorena. Uostalom, i mi kod Bapske imamo gelendere. I danas ću se čuti s austrijskom ministricom, a komunikacija s Austrijom i dalje je kvalitetna – rekao je Ostojić.

Čitav ovaj razvoj događaja ostavlja dojam da se krhki plan dogovoren na nedjeljnom mini summitu u Bruxellesu ne ostvaruje baš najbolje. U Europskoj komisiji još nemaju informacije koje će zemlje na ruti od Makedonije do Austrije graditi koliko dodatnih mjesta u prihvatnim centrima, odnosno kako će zajednički doći do planiranih 50.000 mjesta. Iako mediji nagađaju da bi Srbija mogla preuzeti veći dio te kvote kako bi, poput Turske, zauzvrat dobila ubrzavanje pregovora o članstvu u EU, srpski ministar Aleksandar Vulin odbacio je takva nagađanja. – Nećemo raditi od Srbije koncentracijski logor. Ljudi ovdje neće ostajati. Ali na nama je da se brinemo da se ničije dijete ne smrzne – rekao je Vulin.  

Sve priče o izbjeglicama čitajte u našem specijalu Izbjeglička kriza

>>Njemačka odlučila produžiti kontrole na granici, ako se stanje ne promijeni zadržat će ih do veljače

>>'Odmah počni s pripremama za postavljanje ograde na granici s Hrvatskom'

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 14

Avatar Neanderthalac
Neanderthalac
12:13 29.10.2015.

Maknite ovu spodobu u ime civilizacije!

DU
Deleted user
13:06 29.10.2015.

Onda samo dalje trpaj u Njemačku.... Dok je Nijemci ne spale na lomači i njen nasljednik počne na koljenima moliti da ih zaustavimo... A tada će HŽ prvi puta u povijesti rentabilno poslovati, kada krenu vlakovi prema nazad... Naravno dosadašnje troškove treba ovrhom naplatiti od svih kukurikavaca, jer su taj novac oteli od hrvatske sirotinje i gladne djece...

ZG
zgblabla
12:58 29.10.2015.

to je tako ,svatko na bliskom istoku, grćkoj,turskoj ima svoju kombinaciju, a bjedni narod nastrada i ukrca se u vlakove za EU ,zatim se ukcaju,albanci, pakistanci,bangladešani,eritrejci,afganistanci,etiopljani,..i kaj dobiš multikuturni vlak bez voznog reda...totalni kaos i nered.....e moja angela ne znaš ti staro kolonijalno pravilo...neke ljude moraš držati u pravom smislu daleko od sebe inače te proždru..što si bolji više nastradaš..