Merkel i Hollande u mirovnom pohodu Kijevu i Moskvi

Mirovna inicijativa iz Minska, kojoj je cilj bio zaustaviti oružane sukobe na istoku Ukrajine, postala je mrtvo slovo na papiru. Nakon najnovijeg zaoštravanja ratnih sukoba, francuski predsjednik François Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel pokrenuli su novu mirovnu inicijativu o kojoj se još uvijek ne zna previše pojedinosti. Uoči jučerašnjeg odlaska u Kijev Hollande je samo kazao da je teritorijalni integritet Ukrajine temelj na kojem je nova inicijativa izgrađena.

– Ukrajina je u ratu. Ondje se koristi teško naoružanje, a svakoga dana pogiba velik broj civila. Nastojali smo da nova mirovna inicijativa bude prihvatljiva svima. No također upozoravam da pokušaji da se nađu diplomatska rješenja ne mogu trajati unedogled – kazao je Hollande. Svoj plan Merkelova i Holland danas će prezentirati i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Nešto prije europskog dvojca, u Kijev je sletio i američki državni tajnik John Kerry. Uoči njegova puta predsjednik Barack Obama kazao je kako ozbiljno razmišlja o slanju oružja Ukrajini.

Ubojito oružje

Kerry je u jučer u Kijevu kazao da Sjedinjene Države žele diplomatsko rješenje ovoga sukoba, ali da ne žele zatvarati oči pred ruskom agresijom. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, naglasio je da je ovo prijelomni trenutak za cijelu regiju i krajnji rok za pronalaženje mirnog rješenja sukoba.

U prilog donošenju takve odluke govori i njegov izbor čelnog čovjeka Pentagona. Na saslušanju pred Senatom, Obamin kandidat za ministra obrane Ashton Carter kazao je da je vrlo sklon tomu da se Ukrajini dade američko oružje kako bi se mogla obraniti. Na pitanje o tome kakvo bi oružje poslao u Ukrajinu, odgovorio je da još ne zna točno, ali da je siguran da to mora biti ubojito oružje. No ipak je naglasio da bi politički i ekonomski pritisci na Rusiju trebali ostati glavne poluge za obeshrabrivanje te zemlje da se miješa i potpaljuje konflikte u Ukrajini. Na najavu da bi Sjedinjene Države mogle Ukrajini dati oružje odmah je reagirala Moskva. Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da će odnosi između Rusije i SAD-a biti teško narušeni ako Washington doista pošalje oružje u Ukrajinu.

I dok spomenuta trojka pokušava iznjedriti novu mirovnu inicijativu, NATO je najavio da će u istočnoeuropske zemlje koje se nalaze uz granicu s Ukrajinom rasporediti snage za brzo djelovanje. Planirano je da se rasporedi oko pet tisuća vojnika. Samo Velika Britanija u te snage poslat će oko tisuću specijalaca, a nebo iznad tri pribaltičke zemlje nadzirat će četiri britanska zrakoplova tipa Typhoon. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je da je ovo najveće pojačanje na granicama NATO-a od kraja hladnoga rata. Dodao je da će snage za brzu reakciju na terenu biti samo dva dana nakon što bude objavljena odluka o njihovu raspoređivanju.

Usto, NATO je u Poljskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj i u sve tri pribaltičke zemlje uspostavio mrežu malih zapovjednih centara. Na kraju je naglasio da će ovo biti odgovor na "agresivne aktivnosti koje poduzima Rusija".

Rat na granicama EU

Kako je mirovna inicijativa Angele Merkel i Françoisa Hollandea došla kao svojevrsni grom iz vedra neba, nagađa se da oni zapravo novom inicijativom pokušavaju odgoditi američku isporuku oružja, odnosno spriječiti da se Ukrajina domogne oružja nužnog za suvremeno ratovanje, odnosno za oružani obračun s proruskim pobunjenicima na istoku zemlje. Sve to bi se moglo pretvoriti u oružani sukob na istočnim granicama Europske unije, što Merkelova i Hollande žele spriječiti po svaku cijenu.

>>Proruske snage opkolile grad između Donjecka i Luhanska

>>U Mariupolju se protiv Rusa bori i 30 hrvatskih dragovoljaca