PLENKOVIĆ U BERLINU

Merkel: Poslije izlaska Velike Britanije imat ćemo manje novca i drugačije izazove

Foto: Jorg Carstensen/DPA/PIXSELL
Andrej Plenković i Angela Merkel
Foto: Annegret Hilse/REUTERS/PIXSELL
Andrej Plenković i Angela Merkel
Foto: Annegret Hilse/REUTERS/PIXSELL
Andrej Plenković i Angela Merkel
Foto: Annegret Hilse/REUTERS/PIXSELL
Andrej Plenković i Angela Merkel
Foto: Annegret Hilse/REUTERS/PIXSELL
Andrej Plenković i Angela Merkel
Foto: Annegret Hilse/REUTERS/PIXSELL
Andrej Plenković i Angela Merkel
Foto: Jorg Carstensen/DPA/PIXSELL
Andrej Plenković i Angela Merkel
Foto: Jorg Carstensen/DPA/PIXSELL
Andrej Plenković i Angela Merkel
16.01.2020.
u 18:53
- Imamo različite pozicije, mi više uplaćujemo, Hrvatska više dobiva, i razumijem da kohezijske zemlje imaju zajedničke interese. Razumijem da želite više novca - kazala je Merkel
Pogledaj originalni članak

Hrvatska je od Njemačke dobila podršku za agendu proširenje Europske unije, koja se iskristalizirala kao možda najvažnija tema predsjedanje Vijećem EU.  Svibanjski summit EU - zapadni Balkan u Zagrebu, središnji događaj predsjedanja koji bi trebao iscrtati jasnu EU perspektivu država zapadnog Balkana i postaviti trasu za kontinuirano bavljenje tom temom, dobra je ideja i Njemačka je spremna krenuti tim putem, kazala je danas njemačka kancelarka Angela Merkel nakon sastanka s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem u Berlinu.

Jučerašnji berlinski sastanak njemačke kancelarke Angele Merkel i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića bio je njihov četvrti susret u zadnjih godinu i pol.  Nakon godina zanemarenih odnosa, susreti i suradnja su se intenzivirali, kako po državnoj, tako i po stranačkom liniji Europske pučke stranke, a sada i u kontekstu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, posebice zato što Njemačka nakon Hrvatske preuzima vođenje Vijeća.

Proširenje nije tema za jedno predsjedanje, stoga Hrvatska želi postići politički okvir i dogovor o europskoj budućnosti jugozapadne Europe. Hrvatska je tu, kao najmlađa članica i sa svježim iskustvima pregovaranja i pridruživanja, ali i sa strateškim i sigurnosnim interesom za širenje EU u susjedstvo, u komparativnoj prednosti pred ostalim članicama.  

- Za nas je važno da damo svoju posebnost EU, a to je dodana vrijednost za zemlje našeg susjedstva. Stoga smo i odlučili da  summit u Zagrebu bude summit koji će pružiti realnu perspektivu budućih odnosa u desetljeću pred nama. Ona mora biti političkog karaktera i te zemlje, uz osvježenu metodologiju pregovaračkog postupka i uz ispunjavanje kriterija, postupno pripremati za članstvo - kazao je Plenković.

Kao što proširenje nije tema za jedno predsjedanje, tako to nije niti dogovor o višegodišnjem financijskom okviru. Ne dovrši li se za hrvatskog, nastavit će se za njemačkog predsjedanja. No Hrvatska i Njemačka tu imaju različite pozicije - Zagreb želi više novca za koheziju, čiji je cilj smanjenje razlika između članica, i poljoprivrednu politiku, dok Berlin, kao neto uplatitelj, ima manje apetita za te tradicionalne politike.

- Imamo različite pozicije, mi više uplaćujemo, Hrvatska više dobiva, i razumijem da kohezijske zemlje imaju zajedničke interese. Razumijem da želite više novca. Kod nas je nešto drugačija situacija. Poslije izlaska Velike Britanije imat ćemo manje novca i drugačije izazove. Najvažnije je to da se države dogovore i to neće biti jednostavno - kazala je Merkel.

Plenković je pak istaknuo kako se na kraju mora postići kompromis i da će svi biti malo nezadovoljni.

- Iskoristili smo i ovaj sastanak da kancelarki kažem da smo zadnja država članica, da smo jedini imali agresiju i rat na svom teritoriju, da nismo imali na jednak način pretpristupne fondove kao druge zemlje srednje i istočne Europe i još lovimo korak. Stoga očekujem da dobijemo uvažavanje te specifične pozicije Hrvatske - istaknuo je Plenković apostrofirajući dva važna procesa u Hrvatskoj za jaču integraciju, Schengen, za koji je kancelarka kazala kako je Hrvatska u tom pogledu postigla veliki pomak te euro..

Bilateralni odnosi dviju država, posebice oni ekonomski, dobili formalnu podršku Akcijskim planom koji su dogovarali premijer i kancelarka na prvom susretu, onom u Berlinu 2018.  U brojkama, robna razmjena Hrvatske i Njemačke u prvih devet mjeseci prošle godine porasla je za 6,7 posto i iznosila je 4,4 milijarde eura. Tijekom 2018. Njemačka je bila četvrti najveći strani ulagač u Hrvatskoj, dok se u prvih šest mjeseci 2019. popela na 3. mjesto.  Broj njemačkih turista do rujna lani iznosio je 2,98 milijuna, a oni su ostvarili 21,2 milijuna noćenja.

U kontekstu bilateralnih odnosa, Hrvatska je jučer odala priznanje njemačkom političaru Christianu Schmidtu iz redova CSU. Njemu je premijer Plenković u hrvatskom veleposlanstvu uručio odličja reda Ante Starčevića.

- Christian je dugogodišnji njemački političar, zastupnik u parlamentu, savezni ministar, ali iznad svega čovjek koji je u svom političkom putu pomagao Hrvatskoj u vrijeme njezina međunarodna priznanja kao i kasnijeg intenzivnog približavanja EU i NATO-u a posebice razvija razvijao bilateralne odnose dviju prijateljske država - kazao je jučer Plenković pri uručivanju odličja.

Uz susret s Angelom Merkel, premijer Plenković, kao i ministrica  poljoprivrede Marija Vučković i ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat, bit će na otvaranju Zelenog tjedna, najvećeg poljoprivrednog sajma u Europi, koja okuplja stotine izlagača iz 60 zemalja, a čiji je  ovogodišnji zemlja partner Hrvatska. To partnerstvo, napomenuo je Plenković, izravan je rezultat Akcijskog plana.

VIDEO Premijer Andrej Plenković o izbornom porazu na predsjedničkim izborima i pitanju proširenja EU

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 23

OO
oo8787
20:06 16.01.2020.

Zahtijevam referendum o izlasku Hrvatske iz EU članstva, gotovo ništa nismo dobili a mnogo stanovništva smo izgubili.

SS
SS11223344
20:11 16.01.2020.

Ulazak u EU je najveća greška u modernoj hrvatskoj povijesti.

Avatar Veljko_Veseljko
Veljko_Veseljko
19:10 16.01.2020.

Oni više uplacuju,a mi vise dobivamo? Oni su glupi,a mi pametni? Sto je sa stotinama tisuca nasih radnika koje su 'uzeli'