U ime zaštite podataka i zabrinutosti tko se njima koristi Europljani su krenuli u ograničavanje pristupa svojim podacima. Prema izvješću Eurostata, tijekom protekle godine, pristup podacima ograničilo je ukupno 44 posto stanovnika Europske unije. Najviše su se bavili postavkama privatnosti na društvenim mrežama, te je 25 građana EU zemalja sklonilo dio podataka iz optjecaja ili jedan od četiri građana Europske unije ograničilo je pristup podacima na društvenim mrežama.
Iz sigurnosnih razloga 10 posto korisnika interneta odlučili su da se neće spajati putem javnih WiFI mreža, a 17 posto njih odreklo se preuzimanje softvera, aplikacija, glazbe, video datoteka, igara ili drugih datoteka.
Sigurnost za vlastite podatke njih 16 posto nagnalo je da izbjegavaju online kupnju, a 13 posto njih da izbjegavaju i online bankarstvo. Kada se radi o komunikaciji s javnim službama ili upravama njih osam posto tek smatra takav oblik internet komunikacije opasnim po osobne podatke.
Kada se radi o Hrvatskoj, zabrinutost zbog korištenja osobnih podataka spram prosjeka Unije izrazito je niska u svim kategorijama. Najveća zabrinutost, vlada po pitanju društvenih mreža. Tako je devet posto hrvatskih korisnika interneta odlučilo ograničiti pristup podacima na društvenim mrežama, prosjek Europske unije je 25 posto, a najzabrinutiji su u tom pogledu Francuzi.
Statistika pokazuje da je lani 34 posto korisnika interneta imalo neki sigurnosni incident zbog korištenja interneta.
