'Mesić je zaslužan što sukob u Makedoniji nije eskalirao'

U srijedu 26. studenog albansko veleposlanstvo u Hrvatskoj u hotelu Sheraton u Zagrebu uručit će priznanja dvama bivšim predsjednicima, albanskom Alfredu Moisiuu i hrvatskom Stjepanu Mesiću, za njihovo zalaganje i zasluge u približavanju dviju država. U razgovoru za Večernji list Alfred Moisiu, 85-godišnji bivši predsjednik Albanije od 2002. do 2007. godine, govorio je o incidentu u Beogradu za vrijeme posjeta albanskog premijera Edija Rame Srbiji, o prijateljstvu s bivšim predsjednikom Stjepanom Mesićem te nam otkrio Mesićevo veliko zalaganje u zaustavljanju krvoprolića između Makedonaca i Albanaca. Naš sugovornik priprema memoare, koji će otkriti neke zanimljive detalje.

Kako komentirate incident na konferenciji za novinare za vrijeme posjeta albanskog premijera Srbiji?

Albanski premijer Edi Rama na konferenciji za novinare pozvao je premijera Srbije Vučića da Srbija prizna Kosovo. To je jedini uvjet da normalizacija odnosa između Srbije i Kosova bude potpuna.

Važno za zapadni Balkan

To je i vrlo važno pitanje za sigurnost zapadnog Balkana, što utječe na sigurnosnu situaciju u cijeloj Europi. Poziv albanskog premijera došao je u vrijeme kada Rusija pokušava jačati svoju poziciju u regiji. Ako uzmemo u obzir ono što se događa u Ukrajini, vidimo da to predstavlja nove opasnosti za našu regiju. Još i više ako uzmemo u obzir da su nacionalističke i šovinističke tendencije u Srbiji još uvijek vrlo vidljive. Nedavne ekstremističke izjave Vojislava Šešelja jasan su pokazatelj tih rizika.

Albanija je konačno dobila status kandidata za ulazak u EU! Vjerujete li da će Albanija uspjeti ispuniti sve uvjete za ulazak u Europsku uniju i kako ocjenjujete demokratizaciju Albanije?

– Teško je u ovom trenutku predviđati što će se dogoditi s našim ulaskom u Europsku uniju. Kao što je vama i poznato, Albanija dolazi iz najveće diktature koja je vladala u svim zemljama istočne Europe. Komunistički vođa Enver Hoxha, koji je zemljom vladao više od 41 godinu, gotovo je izolirao Albaniju od ostatka svijeta. Za Albance je demokracija nešto novo i, naravno, mi još uvijek učimo pojam demokracije, ali uvjeren sam da će albanski političari učiniti sve da Albanija bude dio Europske unije i da nećemo prokockati priliku koja nam je dana. Demokracija u Albaniji imala je varirajući period, ali uvijek je rasla. I sada se u Albaniji vidi uspon demokracije, što su uvelike pokazali prošlogodišnji izbori koji su u svijetu ocijenjeni vrlo dobrima. Demokracija u Albaniji raste u svim segmentima. Kad sam bio predsjednik, u mnogo sam navrata demokratski proces usporedio sa zgradom koja se gradi – potrebno je nekoliko sekundi da se sruši, ali gradi se godinu, dvije, pa i dulje… Radni proces demokracije ne može biti brži.

Jesu li korupcija i kriminal u državnim strukturama, po vašem mišljenju, spriječili Albaniju da se integrira u EU?

– Nekoliko je razloga zašto se Albanija nije integrirala u EU, ali najveći je bila korupcija političara i sudstva. Dok je Hrvatska zbog korupcije i kriminala premijera Ivu Sanadera poslala na sud i u zatvor, mi nismo stigli procesuirati ni ministra, a kamoli premijera, što je pokazatelj da trebamo još vremena kako bismo postigli određene standarde. Poznavao sam Sanadera koji je puno napravio za Hrvatsku, ali imao je i puno grešaka zbog kojih sada odgovara… To je demokracija. Nadam se da ćemo i mi postići taj nivo do kojeg je došla i Hrvatska, ali treba još vremena.

Blizak ste prijatelj s bivšim predsjednikom Republike Hrvatske Stjepanom Mesićem?

– Predsjednik Mesić bio je i ostat će moj bliski i veliki prijatelj. Prvi sam ga put susreo u studenom 2002. na summitu u Varšavi. Upoznao nas je pokojni makedonski predsjednik Boris Trajkovski. Tada smo razgovarali i odlučili puno intenzivnije raditi zajedno da proces integracije bude brži i bolji. Prvi korak bio je najvažniji, postići zadovoljavajući standard, što je tražila Europa. Isto tako, Hrvatska, Albanija i Makedonija zbog stabilizacije regije zajedno su predale kandidaturu za ulazak u NATO. Nakon toga ponovno smo se sastali 2003. u Tirani gdje smo sklopili Atlantski pakt da bismo postigli taj standard koji smo naknadno postigli. Iako smo zajedno radili, Hrvatska je prije Albanije ispunila zadane uvjete i ušla u EU. Što se tiče ulaska u NATO, drago nam je što smo mi i Hrvatska postali članice NATO-a isti dan, a Makedonija, nažalost, zbog grčkog veta, bila je spriječena da zajedno s nama uđe u NATO.

Tajnu čuvao za memoare

Iako smo predsjednik Mesić i ja učinili sve da zajedno uđemo i u EU, mi smo nažalost dosta zaostali u integraciji u EU. Demokratski procesi u Hrvatskoj bili su raniji i puno bolji.

Stjepan Mesić i vi, bivši predsjednici svojih država, često se nalazite. O čemu sada razgovarate?

– Predsjednik Mesić nije prijatelj samo meni nego svim Albancima diljem svijeta. Učinio je mnogo za albansku neovisnost na Kosovu, a otkrit ću vam i jednu tajnu koju sam čuvao za svoje memoare koje planiram objaviti na jesen. Zahvaljujući upravo Stjepanu Mesiću, Ohridski sporazum, koji je potpisan 2001. godine, o prestanku rata odnosno miru i suživotu između etničkih Albanaca i Makedonaca, proveden je u djelo. Predsjednik Mesić je uživao povjerenje i poštovanje obiju strana, i Albanaca i Makedonaca. Predsjednik Trajkovski, Mesić i ja, unatoč žestokom protivljenju određenih skupina kojih je bilo i s jedne i s druge strane, uspjeli smo provesti Ohridski sporazum.