Meteorolozi objasnili kako je došlo do katastrofe u Zadru

Zadar i okolicu ovih je dana pogodilo olujno grmljavinsko nevrijeme koje je rezultiralo bujičnom poplavom i nanijelo velike materijalne štete. 

Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda objasnili su kako je došlo do takvog nevremena.

– Dobro razvijena ciklona sa središtem iznad Tirenskog mora tijekom prijepodneva (u ponedjeljak) razmjerno se sporo premještala nad Jadran. Ispred te ciklone u izraženom južnom strujanju na hrvatsku obalu pritjecao je zrak bogat vlagom. Istodobno u nižim slojevima atmosfere pritjecao je topao zrak s juga, a po visini hladniji zrak u središtu visinske ciklone (slika 1.), što je za posljedicu imalo jako nestabilnu atmosferu. Pritom su nastali intenzivni konvektivni procesi, tj. olujno grmljavinsko nevrijeme koje je upravo na širem području Zadra potrajalo cijelo prijepodne, a najintenzivnije je bilo u jutarnjim satima (slika 2.). Tada je kiša velikog intenziteta u kratkom vremenu, u samo dva sata, prouzročila ekstremnu količinu oborina i pojavu bujičnih poplava, a kiša nešto slabijeg intenziteta nastavila je padati i tijekom cijelog prijepodneva i u rano poslijepodne te dodatno pogoršala situaciju. Od nedjelje navečer do ponedjeljka navečer sveukupno je u Zadru palo oko 285 mm kiše, a u Zemuniku oko 325 mm – piše DHMZ.

– Konvektivni sustav koji je prouzročio nevrijeme pripada grupi mezoskalnih konvektivnih sustava (tzv. MCS), čije su horizontalne dimenzije veće od 100 km. U ovom slučaju sustav se protezao od srednjeg Jadrana prema sjeveru (slika 3.), a najveća horizontalna dimenzija dosegnula je i više od 400 km. Površinom je porastao na oko 15 000 km2, pa je obilnu kišu i grmljavinu prouzročio i u gorskoj Hrvatskoj i na dijelu sjevernog Jadrana, a i iz istog sustava povremeno jaka kiša praćena grmljavinom padala je i u središnjoj Hrvatskoj – navodi DHMZ.

Sustav se počeo razvijati na otvorenom moru južnije od Zadra u području konvergencije jakog i olujnog juga i jugozapadnjaka, koja je pospješila uzlazno gibanje vlažnog zraka i nastanak hladnih i visokih olujnih oblaka. Temperatura najviših vrhova tog oblačnog sustava, koji su na zadarskom području dosezali 12 km visine, bila je oko -65 °C (slika 4.). Na širem području Zadra detektirano je više od 25 000 munja – navodi DHMZ.

DHMZ također navodi kako ovo nije prvi događaj s ovako velikom količinom oborine. Naime, prije 31 godinu, 11. rujna 1986. godine, izmjerena je količina oborine od 352,2 m. Prosječna mjesečna količina oborine u rujnu za Zadar iznosi 105,7 mm. Do sada maksimalna mjesečna količina oborine u rujnu u Zadru bila je 1986. i iznosila je 374,5 mm; dok je minimalna mjesečna količina oborine pala 1985. i iznosila je 1,2 mm.