Oni su skupina stranih radnika iz Ukrajine, koji su preko neke od agencija došli u Hrvatsku kako bi našli posao. Bili su zajedno smješteni u unajmljenom stanu u Slavonskom Brodu. No njihovo zajedničko druženje nedavno je završilo – tragično. Sukob koji je izbio između 22-godišnjeg Ukrajinca i 47-godišnjeg mu sunarodnjaka, završio je tragično za starijeg muškarca. Ubijen je i njegovo je tijelo poslije nađeno u stanu. Policiji nije trebalo dugo da pohvata konce. Priveli su nekoliko osoba, svi strani državljani, a po okončanju kriminalističkog istraživanja, kaznenu prijavu za ubojstvo "zaradio" je 22-godišnjak. Određen mu je i istražni zatvor zbog opasnosti od bijega, opasnosti od utjecaja na svjedoke i opasnosti od ponavljanja djela. Zašto je ubio sunarodnjaka, za sada je nepoznanica, jer se tijekom ispitivanja na tužiteljstvu branio šutnjom.
Navedeno se prošli tjedan dogodilo u Slavonskom Brodu, no događaj će u policijske statistike ući – kao ubojstvo. Policija ga neće voditi kao zasebnu kategoriju u kojoj je počinitelj strani radnik, a žrtva također strani radnik. Jer, kako je pojašnjeno iz MUP-a, oni statistike koje bi se ticale bilo stranih radnika bilo migranata, kao žrtava ili počinitelja, kaznenih djela – ne vode. Ne rade to iako se još 2015. s prvim velikim imigrantskim valom pokazala potreba za takvim statistikama. Političko okruženje se mijenja, a desne političke opcije, pa i radikalne, u Europi jačaju među ostalim i na narativu da u Europu dolaze horde ilegalnih migranata koji potom čine brojna kaznena djela. Problem postaju i strani radnici za koje je narativ da domicilnom stanovništvu uzimaju radna mjesta, iako ti ljudi u naravi samo rade one poslove koje domaći ne žele raditi za niske plaće. Osim toga, zadnjih nekoliko mjeseci strani radnici iz Nepala, Indije i Bangladeša u Zagrebu su bili mete napada, no policija te slučajeve tretira kao razbojstva, a ne kao zločine iz mržnje, što bi možda trebala.
Nadalje, vođenje statistika o stranim radnicima i migrantima, bilo legalnim bilo ilegalnim, kao žrtvama ili počiniteljima kaznenih djela, bilo bi poželjno i da policija može reagirati, potvrđivanjem ili demantiranjem narativa koji se s vremena na vrijeme pojave u javnom diskursu. O tome da bi to bila sjajna podloga za izradu nužnih integracijskih politika i strategija da ne govorimo. No, kako toga nema, posvetimo se onoga čega ima. Odnosno MUP-ovom statistikom o stranim državljanima u Hrvatskoj.
U slučaju kada su strani državljani žrtve kaznenih djela, u MUP-u pojašnjavaju da se njihove statistike odnose na sve strane državljane koji žive ili su u turističkom posjetu Hrvatskoj te na sva kaznena djela koja su počinjena na njihovu štetu. Tijekom 2022. i 2023., kako pojašnjavaju u MUP-u, udio stranih državljana, koji su bili žrtve kaznenih djela, u svim kaznenim djelima počinjenima na području Hrvatske, bio je manje od 10 posto, a 2023. žrtve raznih kaznih djela bilo je 5330 stranih državljana, što je znatno povećanje u odnosu na godinu prije kada je 2819 stranih državljana bilo žrtva nekog kaznenog djela.
POVEZANI ČLANCI:
Listu žrtava, po nacijama, predvodi Turska jer je 1015 njihovih državljana lani bilo žrtva nekog kaznenog djela u Hrvatskoj, dok ih je godinu prije bilo 40. Slijedi Njemačka (533), što je neznatno više no 2022. (520), zatim, Slovenija (398), a godinu prije 287, BiH (360), a 2022. (284), Austrija (233), a 2022. (194)... Na popisu stranih državljana žrtava kaznenih djela državljani su 37 zemalja, a ima i kategorija "ostale zemlje" u koju je MUP svrstao 1150 žrtava... Od tih 37 zemalja većina su europske, no lani su žrtve kaznenih djela u Hrvatskoj bili i državljani SAD-a (70), Kine (110), Kanade (17), Argentine (10), Australije (39), Malezije (3), Jordana (1), Irana (9)...
Što se tiče stranih državljana kao počinitelja kaznenih djela, prema podacima MUP-a, takvih je 2022. i 2023. bilo manje od 15 posto, s tim da napominju da su u te brojke uračunati i krijumčari ljudima koji su strani državljani. Ukupno je zbog raznih kaznenih djela, uključujući i krijumčarenje ljudima u Hrvatskoj 2023. uhićeno 3419 stranih državljana, dok ih je 2022. uhićeno 2107. Krijumčari ljudima zasigurno čine najveći postotak među strancima počiniteljima kaznenih djela jer je do 22. travnja već uhićeno 720 takvih, dok ih je u istom vremenu 2022. bilo 397. Tijekom 2023. uhićeno je ukupno 1880 krijumčara ljudima i njihovih pomagača, a krijumčari su uglavnom bili državljani BiH, Hrvatske, Rumunjske, Ukrajine, Srbije, Moldavije i Bugarske, dok su pomagači uglavnom bili državljani Turske, Kosova, BiH, Albanije i Hrvatske. Migranti kao počinitelji kaznenih djela i prekršaja, prema MUP-u su statistički zanemariva kategorija i kako kažu u MUP-u, ni u kom slučaju ne utječu znatno na stanje sigurnosti.
VIDEO Kušali smo delicije stranih radnika u Hrvatskoj