Dok druge države preuzimaju na sebe isplatu plaća radnicima, hrvatska Vlada iza očiju javnosti priprema donošenje zakona koji bi za vrijeme epidemije suspendirao većinu prava radnika zajamčenih ugovorom o radu!
Indikativno je da se zakon ne bi odnosio na državne i lokalne službenike, jer njihova radna prava uređuju posebni zakoni, nego samo na realni sektor; prepušten na milost, društvenu odgovornost i mogućnosti poslodavaca. Tako bi se iz minimalaca obespravljenih radnika i dalje punio proračun za državni aparat.
Zakon o uređenju radnih odnosa u okolnostima proglašene epidemije bolesti COVID-19 poslodavcima bi omogućio smanjivanje plaće pravilnikom o radu do minimalca i ukidanje prava na isplatu jednokratnih materijalnih prava (otpremnina), mogućnost jednostranog isključenja odredbi kolektivnih ugovora koje se odnose na materijalna prava, skraćivanje radnog vremena uz ugovaranje niže plaće, otpuštanje prije isteka ugovora, rad od kuće, smanjenje naknade plaće zbog prekida rada zbog epidemije, pravo da poslodavac donese odluku o korištenju godišnjeg odmora radnika bez roka obavijesti od 15 dana, odlučivanje o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena, isključenje obveze savjetovanja i traženja suglasnosti radničkog vijeća i isključenje obveza periodičnih pregleda radnika na poslovima s posebnim uvjetima rada.
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava odgovaraju da razmatraju sve moguće scenarije o kojima će prije primjene i izlaženja u javnost razgovarati sa socijalnim partnerima.
U ovom trenutku pratimo situaciju na tržištu rada s ciljem pravovremene reakcije na novu situaciju, poručuju u trenutku kad je isplatu minimalne plaće u Hrvatskoj zatražilo 30.000 tvrtki za približno 170.000 radnika.
Druge zemlje nisu išle na zakonsko smanjenje prava radnika nego su preuzele isplatu plaća, ovisno o svojim mogućnostima, pa će Njemačka financirati 60 posto plaće, a za radnike koji imaju jedno dijete 67 posto. Njemačka vlada navodi da se sve odluke o skraćenju radnog vremena ili obustavi rada trebaju donijeti u dogovoru sa sindikatima i radničkim vijećima.
Slovenija će preuzeti isplatu plaća sljedeća dva mjeseca, a među prvima je povećala i plaće zaposlenih u zdravstvu, civilnim stožerima i ostalima koji su u javnom sektoru najviše u doticaju s virusom ili saniraju štete, od 10 do 200 posto! Samozaposleni u Sloveniji dobivat će 70 posto minimalne plaće, a Hrvatska ih je isključila iz svojih mjera!
VIDEO: Premijer Andrej Plenković o gospodarskim mjerama
Prvi put u povijesti isplatu plaće na teret države preuzela je i Velika Britanija, i do 80 posto, a najviše 2500 funti mjesečno.
– Predlagali smo da država osigura prihode radnika, Danska ih čak sa 75 posto sufinancira da ostanu kod kuće i u sljedećem razdoblju ne rade jer time pomaže i radniku i poslodavcu, no HUP je i tu dogovorio sve za poslodavce. Ako Vlada neposredno pomaže poslodavcima, upitno je hoće li se to preliti i na radnike, a ako očuva prihod radnika, to će se neupitno preliti i na poslodavce jer im pokriva trošak plaća – kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel.
Gospodarski strateg SDP-a, profesor Josip Tica, prijedlog naziva suludim jer u ovom trenutku treba poticati i poduzetnike i radnike da održe što veću potrošnju i potražnju.
– Treba, slikovito govoreći, omogućiti da nitko ne bude gladan, a da se nakon epidemije potakne gospodarstvo – zaključuje Tica.
Bivši ministar rada u SDP-ovoj Vladi Mirando Mrsić još je oštriji: – U ovim kriznim vremenima očito je da se u Vladi proširio diktatorski virus koji je sada odlučio sasjeći Zakon o radu u korist poslodavaca. Svatko tko u ovom trenutku smatra da je jedino rješenje jednostrano podilaženje poslodavcima debelo je u krivu i za posljedicu će, kad sve ovo prođe, imati dodatno iseljavanje radne snage.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca kažu da radno zakonodavstvo nije prikladno za ove izvanredne okolnosti i probleme iz radnih odnosa s kojima se poslodavci sada susreću i da ih dobar dio, usprkos krizi, ne želi otpuštati radnike jer pokušavaju održati budućnost poslovanja, ali i da ne mogu u većem broju poduzeća isplaćivati više pune plaće. Stoga, ako je tvrtka prisiljena smanjivati plaće, mora provesti proceduru prema Zakonu o radu, što je u ovim okolnostima izuzetno teško. Od HUP-a još nije traženo službeno očitovanje, ali očekujemo da ćemo žurno sjesti sa socijalnim partnerima i razgovarati o prijedlozima – komentiraju poslodavci.
Mislim da će tada migracija za poslom prema EU biti u stotinama tisuća !!!!