Što bi hrvatska Vlada trebala poduzeti kako bi poduzetnicima olakšala što bezbolniji prolazak kroz pandemiju bolesti COVID-19 uzrokovane novim koronavirusom, upitali smo petoricu poduzetnika većinom iz novijih djelatnosti koji su i redom vodeći u svojim sektorima.
Nanobit je naša vodeća tvrtka u razvoju igara za smartfone pa smo za mišljenje upitali Alana Suminu, njezina osnivača i direktora.
Alan Sumina: Otpišite dugove direktno pogođenima
– Mi u Nanobitu trenutačno nismo znatnije pogođeni krizom. No, mnoge druge tvrtke trenutačno nemaju prihode, nego vrlo neizvjesnu budućnosti i prisiljeni su otpuštati. No, mjere koje poduzetnicima pružaju samo odgodu plaćanja poreza i doprinosa nisu nikakve mjere. To znači nametanje budućih obveza firmama koje nisu imale nikakvih prihoda i sasvim sigurno i da sutra prestane pandemija, a izgledno je da neće još mjesecima, one nikako ne mogu kada se sve „vrati u normalu“ nadoknaditi izgubljene prihode, a ostaju im obaveze. Ukratko, to je praktički reketarenje od države koja ne pokazuje ni minimum želje za racionalizacijom troškova sa svoje strane. Nitko od poduzetnika ne smatra da bi trebalo rezati plaće liječnicima, policiji, vatrogascima i sl., dapače, riječ je o jednom jako ružnom spinu, uvjeren sam da bi im čak i trebalo povećati plaće u ovim izuzetnim okolnostima – kaže Alan Sumina nastavljajući kako bi konkretne mjere bile rezanje poreza, parafiskalnih i fiskalnih nameta te otpisati dugove onim poduzetnicima koji su jasno pogođeni ovom krizom, a ne onima koji ni prije krize nisu dobro poslovali.
VIDEO: Premijer Andrej Plenković o gospodarskim mjerama
– Ako ostanu mjere kakve su predstavljene, bojim se da će se većina poduzetnika odlučiti poslati svoje radnike na burzu. Ne smije se dopustiti da sav teret krize ponovno snosi privatni sektor, a to ove mjere upravo poručuju – kaže Sumina.
Damir Sabol: Malima je ostavljeno da nose teret krize
Vjerojatno ne treba posebno objašnjavati tko je Damir Sabol. Izumitelj aplikacije Photomath također je dao svoje mišljenje o situaciji u gospodarstvu.
– Reakcija naše Vlade na ekonomsku komponentu ove krize je razočaravajuća. Činjenica je da su mnoge tvrtke izgubile sve prihode ili veliku većinu prihoda, ali nisu izgubile ništa od obaveza. I sad bi se te tvrtke trebale zadužiti da isplate radnike, osiguraju punjenje proračuna i time praktično same podnose teret ove krize? Taj teret ne nose samo poduzetnici nego i njihovi zaposlenici, smatra on dodajući kako njegovim tvrtkama pomoć nije potrebna.
– Nećemo nikoga otpuštati i dalje ćemo puniti proračun i plaćati apsurdne namete. Ali, to je isključivo rezultat toga što godinama nismo isplaćivali zaradu vlasnicima (na koju smo, naravno, već platili veliki porez), nego smo pripremali rezerve za ovakva vremena. Ali, velika većina malih tvrtki i njihovih zaposlenika nije u toj situaciji, nego su na rubu propasti. Ostaviti samo njima i njihovim zaposlenicima da nose teret krize velika je pogreška koju ćemo kao društvo dugo plaćati – smatra Damir Sabol.
Tomislav Alpeza: Prihod od izvoza treba biti olakšica
Zagrebački The Garden Brewery jedinstvena je tvrtka u nas koja ima proizvodnju, ugostiteljstvo, ali i izvozi. Njezin direktor Tomislav Alpeza ističe kako The Garden Brewery, premda trpi značajne operativne gubitke, nastoji zadržati sve svoje zaposlenike, podmirivati sve obveze prema svojim dobavljačima i državi, a i dalje izvoze, mada znatno smanjeno. – Okrenuli smo se tržištima gdje COVID-19 još nije uzročio potpuno zatvaranje tržišta. Teško je, ali je li ikada bilo lako? – pita Alpeza, zahvaljujući svojim kupcima koji od njih ne odustaju pa bilježe izniman rast online prodaje.
– Mjera o nepovratnoj subvenciji od 3250 HRK je dobra. Potrebno je mjeru proširiti tako da je dodatak isplate do 5000 HRK u cijelosti neoporeziv. Stopa poreza na dobit trebala bi iznositi 12 posto za sve pravne osobe, neovisno o prihodovnom cenzusu – iznosi Alpeza smatrajući kako je potrebno postići konsenzus da svi zakupodavci u razdoblju od tri mjeseca umanje zakupnine za 50 posto.
– Sav prihod od izvoza treba zakonski tretirati kao poreznu olakšicu kod obračuna poreza na dobit tijekom 2020. Ključna mjera za 2020. je smanjenje PDV-a na ugostiteljstvo i turizam, samo su neke od mjera koje predlaže direktor The Garden.
– Također, onom poslodavcu koji ne otpusti nijednog zaposlenog u 2020., odnosno zadrži broj zaposlenih kao na 29. veljače 2020. ima pravo dodatno neoporezivo isplatiti 10.000 kuna neto po zaposleniku do kraja poslovne godine 2020. – predlaže Tomislav Alpeza.
Davor Simičić: Uvedite moratorij na investicijske kredite
Proizvođač u ulozi dobavljača za ugostiteljstvo je Pivovara Varionica koja je lani otvorila novi pogon vrijedan 12 milijuna kuna. Njezin osnivač Davor Simičić podsjetio je na prijedlog paketa mjera koju je Udruženje malih nezavisnih pivovara pri HGK poslalo u javnost.
– Pored toga nemamo što previše dodati. Jedino što nam može pomoći je moratorij na velike investicijske kredite barem 12 mjeseci, moratorij na leasing i kratkoročne kredite barem do 31. prosinca, i moratorij na naplatu kamate barem do 31. prosinca. S time da je ovo optimistično jer ne znamo koliko dugo će ovo trajati, dosta je subjekata HoReCa segmenta (hoteli, restorani, kafići) zatvorilo zauvijek. Samo oni koji imaju vlastite prostore mogu otpustiti ljude i čekati bolja vremena, a takvih nema mnogo. Maloprodaja će teško nadoknaditi izgubljenu prodaju u HoReCi. Ovo govorim za sve male proizvođače ulja, vina, povrća, voća, piva... – kaže Davor Simičić.
Ivan Mrvoš: Otpišite sva davanja na plaće tri mjeseca
Ivan Mrvoš postao je poznat po svojim pametnim klupama, danas njegova tvrtka Include posluje u brojnim svjetskim zemljama.
– Poduzetnici trebaju biti sabrani i dobro razmotriti sve aspekte svoga poslovanja – od nabavnih lanaca, preko proizvodnje do naplate i ljudskih resursa jer ako ne ustanovimo manjkavosti u internim sustavima nijedna mjera nas mjera ne može spasiti. Mjere koje smatram nužnima i koje nisu lijepe, ali su moguće i nužne da bi se koliko-toliko spasilo gospodarstvo su, kao prvo, tri mjeseca potpunog otpisa svih davanja na plaće. To je realno moguće i za mnoge tvrtke koje su u tech industriji ovo bi značilo mnogo više od 3250 kuna. Država ne bi propala i svi postojeći viškovi mogu se usmjeriti u nužne sektore poput zdravstva. Drugo je smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru. Iznimno cijenim sve djelatnike zdravstvenog sustava i mislim da ti ljudi zaslužuju puno veće plaće. No, imamo i mnogo izmišljenih agencija i pozicija, u najmanju ruku nekoliko tisuća ljudi. Treće je već predloženi moratorij na otplatu kredita bez naknada i kamata u trajanju barem do kraja ove fiskalne godine, a poželjno u trajanju od 12 mjeseci – smatra Mrvoš.
Tjedan dana i već kmeče...treba nogu u rit profesorima ekonomije na svim HR fakultetima.