Predsjednik Zoran Milanović primio je predstavnike Hrvatskog saveza udruga stanara koji zastupa oko 10 tisuća zaštićenih najmoprimaca u Hrvatskoj. Predstavnici Hrvatskog saveza udruga stanara iznijeli su predsjedniku Milanoviću svoje primjedbe na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o najmu stanova koji je stupio na snagu 2018. godine i koji, prema njihovim tvrdnjama, diskriminira zaštićene najmoprimce.
Na sastanku su upozorili kako bi provođenje tog zakona moglo mnoge zaštićene najmoprimce ostaviti bez krova nad glavom, a posebno su izdvojili problem umirovljenika među njima koji već sada ne mogu plaćati najamninu jer je zakonskim rješenjem višestruko povećana i bit će još veća. Zakonom su najviše pogođeni umirovljenici koji ionako spadaju u najranjiviju skupinu građana, kazali su na sastanku i naglasili kako je jedino rješenje da se zakon stavi izvan primjene dok se ne nađe novi model rješavanja problema zaštićenih najmoprimaca. Savez udruga stanara smatra kako bi država trebala osigurati zaštićenim najmoprimcima pravo na zamjenski stav umjesto prebacivanja te obveze na jedinice lokalne uprave i samouprave kao što je učinjeno zakonom.
„Država je trebala omogućiti ista prava svima, ali zaštićenim najmoprimcima je sistemski onemogućeno da se pravno izjednače s većinom. Ono što je omogućeno mojoj obitelji i stotinama tisuća drugih ljudi među kojima su i mnogi koji su obnašali ili obnašaju izvršnu vlast, moralo je biti omogućeno i zaštićenim najmoprimcima. Iako je u početku izgledalo kao da je po srijedi omaška države, sada sve više izgleda kao da je to učinjeno namjerno. Država je grupu ljudi dovela u tešku poziciju, radi se o čistoj diskriminaciji. To je ozbiljan problem za dio naših građana i jedino ga država može trajno riješiti“, poručio je na sastanku predsjednik Milanović.
U sastavu izaslanstva Hrvatskog saveza udruga stanara bili su Jasna Kovač Goričan, Marko Fak, Jasminka Domaš, Bojan Goričan, Zoran Pamić, Gorana Miše, Vladimir Severinac i Nada Boban.
Znači.... netko je 40 godina,u prošlom sustavu, živio u tuđoj kući ili stanu te plaćao simbolični najam ili pak ništa. Istodobno su nesretnici, građani drugog reda , morali uzimati kredite za rješavanje stambenog pitanja.