Svaki drugi građanin u Hrvatskoj suočio se s teškom bolesti

Svaki drugi hrvatski građanin se u proteklih pet godina suočio s teškom bolesti, bilo osobno, bilo u bližoj obitelji, a devet od 10 ih smatra da podaci o uspješnosti liječenja moraju biti javno dostupni i mora se znati koje bolnice imaju najbolje ishode liječenja, kako bi ih mogli sami odabrati. Kad bi mogli birati, pacijenti bi uvjerljivom većinom otišli u bolnicu koja im jamči bolje rezultate liječenja, bez obzira na eventualne dodatne troškove - njih 9 od 10 putovalo bi i dulje samo da dođu u bolnicu koja ima bolje ishode liječenja.

Rezultati su to istraživanja koje je u Hrvatskoj početkom lipnja proveo Ipsos, a predstavljeni su na nedavnoj konferenciji "Zdravstvo temeljeno na praćenju ishoda liječenja", koja se održala u organizaciji Inovativne farmaceutske inicijative (iF!) i Europskog udruženja inovativnih farmaceutskih kompanija (EFPIA).

Mjerenjem ishoda u svim zemljama na jednak način do uspješnijih rezultata za pacijente

Ishodi liječenja su promjene u zdravlju pacijenata koje nastaju kao posljedica zdravstvene skrbi. Osim same stope smrtnosti i preživljenja, ishodi uključuju i kvalitetu života koja se prati kroz prijave pacijenata (simptomi, sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, radna sposobnost, psihičko stanje, umor, bol...). Podaci o ishodima važni su kako bi se unaprijedila sigurnost pacijenata i rezultati liječenja, kao i racionalizirali troškovi – sredstva bi se mogla usmjeriti prema postupcima koji imaju učinak na zdravlje pacijenata.

Klinika Martini

Kako praćenje ishoda utječe na uspješnost liječenja u pojedinim ustanovama, pokazuje primjer klinike Martini iz Hamburga, koja već godinama ima natprosječne rezultate u liječenju raka prostate, u odnosu na druge njemačke bolnice.

Iako se uobičajeno uspješnost liječenja raka prostate procjenjuje mjerenjem razine specifčnog antigena (PSA), iz tih podataka nije bilo moguće procijeniti kvalitetu života koju je pacijent imao nakon tretmana, a koja uključuje i pojavu inkontinencije, erektilne disfunkcije, iritacije crijeva i impotencije.

Klinika Martini počela je mjeriti i te ishode važne pacijentima, kao i pojavnost naknadnih komplikacija, te korištenjem tih podataka liječnici i danas unapređuju procedure. Podaci se prikupljaju u tri faze – nakon sedam dana, nakon šest mjeseci i nakon godinu dana od operacije, i pacijenti do kraja života ispunjavaju dodatne upitnike.

Zahvaljujući i takvoj praksi, Klinika Martini danas ima najveći program za liječenje raka prostate na svijetu i godišnje se tamo obavi 2400 operacija. Svaki liječnik obavi 200 do 300 operativnih postupaka godišnje, što također utječe na vodeću poziciju ove zdravstvene ustanove. U odnosu na njemački prosjek od 57 posto, u Klinici Martini 93 posto pacijenata nakon liječenja nemaju potrebu nositi pelene za inkontinenciju.

Rezultati se također javno objavljuju na internetskoj stranici Klinike, kako bi se pacijenti mogli upoznati s mogućnostima liječenja i ishodima tog liječenja.

Ista bolest ima potpuno različite ishode od bolnice do bolnice

Izvrsni liječnici i medicinske sestre preduvjet su, ali ne nužno i garancija zadovoljavajućih zdravstvenih ishoda za pacijente koje liječe. U obzir treba uzimati i dostupnost skrbi, opreme i lijekova, razvijenost sustava upravljanja kvalitetom zdravstvene zaštite, provedbu kliničkih smjernica kako bi se smanjile varijacije u kliničkoj praksi te stručan i kvalitetan menadžment sustava i ustanova.

Kao posljedica svega navedenog, uspjeh liječenja veoma varira, kako između tako i unutar razvijenih europskih zemalja. Primjerice, u Europi se bilježe deveterostruke razlike u stopama komplikacija kod radikalne prostatektomije i sedmerostruke razlike u stopama reoperacije karcinoma dojke. U najuspješnijoj od zemalja OECD-a pacijenti s karcinomom pluća mogu očekivati četiri puta dulje preživljenje u odnosu na najmanje uspješnu zemlju.

- Danas se razvija globalni jezik za opis zdravstvenih ishoda, definiraju se vremenske točke i izvori podataka koji se prikupljaju, kao i minimalni broj početnih čimbenika rizika radi lakše svrhovite usporedbe. Kod karcinoma dojke, primjerice, postoje standardni ishodi poput preživljenja i kontrole bolesti, ali tu su i posljedice krivo provedenog liječenja kao što su reoperacija zbog pozitivnih kirurških rubova i akutne komplikacije liječenja. Mjerenje standardnih skupova ishoda koje na jednak način provode zdravstvene ustanove širom svijeta omogućit će globalne usporedbe ishoda i pomoći zdravstvenim radnicima da definiraju što su najbolji ishodi, da se upoznaju s postupcima koji pridonose takvim ishodima, da promiču diseminaciju najboljih praksi i mjerljivo poboljšaju ishode koji utječu na kvalitetu života i dostojanstvenu smrt pacijenta, istaknula je na konferenciji Christina Akerman, utemeljiteljica Međunarodnog konzorcija za mjerenje ishoda liječenja (ICHOM).

Praćenje ishoda liječenja omogućuje formiranje centara izvrsnosti i uvid u to čega nam u sustavu nedostaje, a čega možda imamo i suviše

U pojedinim europskim zemljama ishodi se prate već desetljećima i zamjetan je njihov učinak, temeljem kojega se redefiniraju nacionalne zdravstvene strategije i usmjerava prema najučinkovitijem liječenju. U Hrvatskoj se ishodi liječenja zasad ne prate sustavno, čime se otežava utvrđivanje pravih rezultata pojedinih medicinskih postupaka i terapija kao i detektiranje onih koji ne opravdavaju svoju cijenu i uloženi trud. Ministar zdravstva Vili Beroš naglasio je kako Europska unija ima novi program pomoći zdravstvu koji bi trebao pomoći u ostvarivanju ciljeva.

- Budući da se približavamo kraju hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, izrazito mi je drago što se upravo posljednjih mjeseci intenzivnije raspravlja o solidarnosti i smanjivanju razlika među članicama kad je riječ o zdravstvenim standardima. U Europskoj uniji između zemalja članica, pa i unutar samih zemalja, postoje značajne razlike u ishodima liječenja. Ishode bismo trebali mjeriti na isti i usporediv način, što bi nam omogućilo da organizacijski i financijski pomognemo zemljama članicama s lošijim ishodima da dosegnu ciljanu razinu, te na taj način smanjimo razlike i omogućimo jednakost pacijenata. Novi program pomoći zdravstvu zemalja članica Europske unije iznosi više od 9 milijardi eura i teži ka podizanju otpornosti i kvalitete zdravstvenih sustava s dugoročnom vizijom poboljšanja ishoda liječenja, rekao je ministar zdravstva Republike Hrvatske Vili Beroš.

Upravo uspostavom registara i mjerenjem ishoda liječenja administracija bi dobila uvid u zdravstveno stanje nacije, učinkovitost pojedinih zdravstvenih ustanova, ali i egzaktne pokazatelje čega nam u sustavu nedostaje, a čega možda imamo i suviše.

Mjerenjem ishoda liječenja pacijenti bi dobili uvid u uspješnost liječenja po pojedinim zdravstvenim ustanovama, a sustav bi mogao detektirati centre izvrsnosti, koji bi se potom dodatno usmjerili na još kvalitetnije liječenje pojedinih oboljenja.

Praćenje ishoda liječenja, procjenjuje se, može smanjiti nepotrebne troškove unutar zdravstvenog sustava i do 40%, jer se prikupljanjem i analizom dostupnih podataka detektiraju varijacije u liječenju i identificiraju dobre prakse. Primjenom tih dobrih praksi na nacionalnoj razini, optimizira se rezultat liječenja za svakog pacijenta, a time i smanjuju troškovi nepotrebnih ili neučinkovitih postupaka i dugoročno rasterećuje sustav.

Pandemija COVID-19 pokazala da se može bolje

Iako nas je korona virus iznenadio i određeno vrijeme prisilio na potpuno nov način života u izolaciji, hrvatski zdravstveni sustav, primjerice, usprkos svim problemima, pokazao se spremnim i vrlo učinkovitim za nošenje s tom globalnom zdravstvenom krizom. Pandemija COVID-19 pokazala je kako se zdravstveni sustav pretvara iz reaktivnog u proaktivni sustav koji se vodi podacima, uči i prilagođava temeljem neprekidnog stvaranja, prikupljanja i analiziranja podataka. Stoga će tako jednog dana i digitalna slika svakog bolesnika s rakom biti realnost i temelj svake istinski personalizirane zdravstvene skrbi za te bolesnike.