Turizam, problemi s migracijama i malteška iskustva u eurozoni neke su od tema o kojima su jučer u Uredu predsjednika razgovarali predsjednik RH Zoran Milanović i predsjednik Malte George Vella koji boravi u državnom postjetu Hrvatskoj.
- Malta živi od turizma. U Hrvatskoj turizam ima preveliki udio, no na Malti je taj udio dvostruki, ali to svejedno ne sprečava Maltu da bude visoko uređena i vrlo uspješna država. Ima dosta stvari koje se od Malte može naučiti, vidjeti kako to rade - kazao je predsjednik Milanović.
Dotaknuo se i vala migracija koji muči Maltu kazavši kako je Malta kao jedna mala nacija usred Mediterana cijelo vrijeme otvorena u svakom pogledu i „kako je u stanju zrelo, hladno i humano promišljati tešku temu migracije dok u nekim srednjoeuropskim državama samo što nisu počeli naoružavati stanovnike“.
Predsjednik Milanović podsjetio je i na hrvatski problem s migrantima s obzirom na to da je na braniku šengenske zone, a nije u šengenskoj zoni što, što nas i našu reputaciju, kazao je, dovodi u nezgodnu situaciju.
- Jer ako hrvatska policija ne čuva granicu onda je Hrvatska nepouzdana i ne radi svoj posao. Ako hrvatska policija radi svoj posao i katkada pogriješi, prekorači ovlasti, onda je to nešto zbog čega dio Europe u Hrvatsku upire prstom. To nije fer. Zato ta pitanja treba razriješiti u obostranom interesu. Zašto bi se Hrvatska trudila više nego što se trudi i zašto bi se trudila onoliko koliko se trudi ako za to neće biti nagrađena - kazao je predsjednik Milanović koji je potom izrazi nadu kako će nas i Malta podržati u nastojanjima da što prije uđemo u šengensku zonu.
Razgovarao se i o iskustvu Malte u eurozoni te je predsjednik Milanović istaknuo kako drži da hrvatska ekonomija ima dodirnih točaka s malteškom, jer je jako izložena sektoru usluga, posebno u turizmu.
- Naša ekonomija nije izrazito izvozno orijentirana, isto smo uslužna ekonomija i to je jedan od razloga zašto mislim da će euro za Hrvatsku biti više dobar nego loš. Ulazak u eurozonu nije sitnica, to je zauvijek odricanje od nacionalne valute, to se ne radi razdraganog srca, nego hladne glave - kazao je predsjednik.
Odgovarajući pak na pitanje o proširenju EU, predsjednik Malte je rekao da su se uvijek zalagali da zapadni Balkan s vremenom postane dio EU.
- To nije jednostavno, znamo za izazove koji postoje među različitim zemljama, međutim, mi smo primijetili da je u proteklih nekoliko godina došlo do velikih poboljšanja. Balkanske zemlje će sasvim sigurno imati veću stabilnost i sigurnost kada postanu s vremenom članice EU, a EU je zapravo nepotpuna bez zemalja članica sa zapadnog Balkana. Zemlje poput Hrvatske i Slovenije su postale članice i svakako mogu pomoći, one mogu pokazati put - kazao je predsjednik Malte..
Predsjednik Milanović je pak ponovno upozorio kako puno toga ukazuje na činjenicu da se s ulaskom tih država odugovlači, a EU takvu politiku ima zato što je u stvari, kazao je, nema, odnosno kupuje se vrijeme.
- Ovo što se sada događa s Bosnom i Hercegovinom i drugim državama nije ohrabrenje, nego je to odugovlačenje u kojem se pregovori ni ne započinju ili se odgađaju. Hrvatskoj je u interesu da se taj problem riješi tako da ta regija bude sigurna. Kada govorimo o zapadnom Balkanu, moramo govoriti o stabilnosti, o predvidivosti i sigurnosti, a na kraju govorimo i o novcu jer su to temeljito osiromašene države. Neke su možda malo napredovale, kao Kosovo i Makedonija, ali BiH i Srbija su vraćene na početak ili možda još malo natrag u odnosu na ono kakve su mogle biti. Ne osjećam se sjajno u takvom okruženju i želim stabilnijeg susjeda kazao je predsjednik Milanović.
Video - Predsjednik Zoran Milanović o ministru Mariju Banožiću
Sve bolje od ustwske kune...