Profesor doc. dr. sc. Mato Palić primijetio je i danas objavio na svome Facebooku: "Hrvatski sabor je 14. ožujka 2024. godine usvojio zakon koji se kolokvijalno naziva Lex AP. Prema Ustavu RH Predsjednik RH proglašava zakon o roku od osam dana od dana donošenja. Nakon proglašenja zakon se objavljuje u Narodnim novinama. U Narodnim novinama objavljenim 22. ožujka 2024. nema objavljenog tog zakona. Ima nekih drugih, ali taj nije. Postavlja se pitanje je li taj zakon proglašen u ustavnom roku?", postavio je pitanje prof. Palić.
U posljednjem jučerašnjem broju Narodnih novina objavljena su dva zakona, koja je predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović potpisao još 18. ožujka, i to izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kao i izmjene Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika koji su u Hrvatskom saboru također izglasani 14. ožujka kad i lex AP. U Ustavu doslovno piše: "Predsjednik Republike proglasit će zakone u toku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru".
Premda, mi smo uočili da se ne radi samo o spornim izmjenama Kaznenog zakona prozvanima lex AP i s njima povezanim izmjenama Zakona o kaznenom postupku, već i o izmjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Zakona o muzejima, Zakona o arhivskom gradivu i arhivima... Svi su ti zakoni izglasani 14. ožujka i po Ustavu su do ponoći 22. ožujka trebali biti proglašeni od predsjednika RH.
Stoga smo poslali upit glasnogovorniku Ureda predsjednika RH što je razlog nepoštivanju jasne odredbe Ustava, odnosno ima li predsjednik Milanović uopće namjeru proglasiti izmjene Kaznenog zakona za koje je već javno komunicirao da su mu neprihvatljive. Premda, nije dao naslutiti da će uskratiti svoj potpis na zakon, već da će pomilovati svakoga tko bude osuđen po tom zakonu. Iako za pomilovanjem nije posegnuo niti na zahtjev nekolicine hrvatskih generala u slučaju Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, što govori koliko mu je lex AP neprihvatljiv.
VEZANI ČLANCI:
Glasnogovornik Nikola Jelić iznenađeno nam je odgovorio: "Predsjednik je potpisao sve te zakone u ustavnom roku! Ne znam od kud vam ta dezinformacija?!". Potom nam je potvrdio da je sve te zakone predsjednik potpisao 18. ožujka, kad i dva koja su objavljena u Narodnim novinama, te da su potpisani zakoni vraćeni u Hrvatski sabor, koji ih prema ustaljenoj proceduri šalje u Narodne novine radi objave.
Poslali smo upite i tajniku Hrvatskog sabora i glasnogovorniku Narodnih novina, kako bi utvrdili gdje je zapelo. U međuvremenu, istražili smo praksu objava zakona od strane Narodnih novina pa smo utvrdili da zapravo predsjednik RH ima ustavni rok od osam dana u kojem mora proglasiti zakon, dok Narodne novine nemaju rok za objavu zakona. Tako je i Zakon o hrvatskom jeziku izglasan 26. siječnja, proglašen 1. veljače, a objavljen tek 7. veljače.
Potom smo utvrdili da je Zakon o instrumentima politike boljih propisa ovlastio ravnatelja Vladina Ureda za zakonodavstvo, ujedno i glavnog urednika Narodnih novina, da donese pravila objave zakona i drugih propisa u Narodnim novinama radi pripreme i pravodobne objave. Prema Pravilima objave zakona, drugih propisa i akata u "Narodnim novinama", koja je ravnateljica Ureda Zdenka Pogarčić donijela 23. veljače ove godine, redovni brojevi Narodnih novina objavljuju se u pravilu srijedom i petkom, a iz opravdanih razloga moguća je uz suglasnost ravnateljice i objava drugim danima. Akti se objavljuju redoslijedom zaprimanja i zakoni nemaju prednost. Iznimno moguće je objaviti akte i mimo redoslijeda zaprimanja, ako to zahtijevaju razlozi žurnog stupanja na snagu ili ako to iziskuju tehničke karakteritike akta koje zahtijevaju duže razdoblje pripreme obrade teksta.
Dakle, očito lex AP još nije došao na red i samo to je razlog zašto još nije objavljen. S obzirom na to da će stupiti na snagu osam dana po objavi, to znači da još desetak dana može se bez straha od kazne do tri godine zatvora objavljivati baš svi podaci iz istraga. Premda, po posljednjim izmjenama koje su vladajući ubacili znatno je ublažen represivni učinak novog kaznenog djela "neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje". Naime, osim što je navedeno da to kazneno djelo ne može počiniti novinar, još je dodano, na čemu smo u analizama inzistirali u Večernjem listu, da nema kaznenog djela niti "ako je djelo počinjeno radi zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu". Riječ je i o standardu na kojem inzistira i Europski sud za ljudska prava.
VEZANI ČLANCI:
To znači da u situaciji kad je jači javni interes nego nečije pravo privatnosti svi akteri istražnog postupka mogu učiniti podatke iz tog postupka i dalje dostupnima javnosti. S tim da su dužnosnici izloženiji zanimanju javnosti pa će samo iznimno u slučajevima pukog zadovoljenja znatiželje odnosno neke vrste "voajerizma" biti važnija privatnost dužnosnika, te tada biti otvorena mogućnost kaznene odgovornosti, ali ne za novinare već isključivo za aktere kaznenog postupka koji su novinarima odali takve informacije bez ikakva javnog interesa. Za što je to nužno otkriti, a za istragu o tome nužan je uvjet da objava sporne informacije nije opravdana nekim javnim interesom.
U slučajevima objava koje su bile sporne predsjedniku Vlade nedvojbeno je pretežniji bio interes javnosti nego pravo privatnosti osoba čije su poruke objavljene. Bez obzira što su u nekim službenim postupcima sporne informacije ocjenjene u prilog dužnosnika jer već i to što je vođen neki javni postupak kao recimo ocjene sukoba interesa ili ocjene poštivanja profesionalnog kodeksa dužnosnika govori u prilog pretežnog javnog interesa.
Zapravo, u formulaciji u kojoj je izglasano novo kazneno djelo, u praksi će se moći vrlo rijetko primjenjivati, a posebice ne kako bi se političare i dužnosnike zaštitilo od objava koje javnost ima pravo znati. Nakon što su se novinari uz stručne komentare sudaca, odvjetnika i profesora prava izborili za unošenje standarda "pretežitog javnog interesa" zapravo su polemike oko tzv. lex AP-a "puno dima bez vatre". Ali dio predizbornih igrača i dalje se time koristi za stvaranje dimne zavjese i razbacivanje s obećanjima kako će tobože ponovo instalirati svjetlost u mračnim istražnim hodnicima. Čak i kad to nije u interesu javnosti, već štoviše protivno.
Služba za medije Hrvatskog sabora potvrdila nam je da je predsjednik RH potpisao zakone 18. ožujka i da ih je Hrvatski sabor zaprimio jučer u prijepodnevnim satima te proslijedio u Narodne novine, tako da oko njihove objave nije ništa sporno jer će ih Narodne novine objaviti redoslijedom kojim su zaprimljeni.
VIDEO Milanović zaprijetio: 'Neka se usude donijeti odluku o promjeni datuma izbora, neće dobro završiti'
Zna on da ce i njemu koristiti taj zakon. Onaj koji bi uzeo djecu za taoce.😱