DRŽAVNIČKI POSJET

Milanović se susreo s Boricem: Imamo dosta bliskosti s Čileom i slično gledamo na neka globalna pitanja

Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta
12.12.2022.
u 20:15
Milanović je kazao kako je čileanskog kolegu prvenstveno posjetio kao predsjednika Čilea, "a onda i kao osobu koja je svojim očinskim dijelom porijeklom s naših hrvatskih, dalmatinskih otoka i to je nešto što je neizbrisivo“.
Pogledaj originalni članak

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je u ponedjeljak nakon sastanka s čileanskim kolegom Gabrielom Boricem Fontom kako Hrvatska s Čileom ima "dosta bliskosti" te da dvije zemlje gledaju slično na neka globalna pitanja.

Za Čile je predsjednik Milanović kazao da je, iz naše europske perspektive, po načinu uređenja i funkcioniranja nekih svojih tradicija najeuropskija latinoamerička zemlja. „Latinoamerički identitet je važan identitet, ali s Čileom imamo dosta bliskosti. Gledamo slično na neka globalna pitanja. Tu prije svega mislim na borbu protiv globalne klimatske krize", rekao je novinarima Milanović nakon sastanka s čileanskim predsjednikom, priopćio je ured hrvatskog predsjednika.

"Znam da to u ovom trenutku možda nije najinteresantnija tema jer je rat u Ukrajini i bavimo se drugim stvarima, ali svakako je tema koja će zahtijevati globalnu i zajedničku akciju i tu je Čile jedan od svjetskih lidera. I mora biti jer je zemlja koja se proteže kroz nekoliko klimatskih pojaseva i završava na Antarktiku“, dodao je.

Foto: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta

Na svečanom ručku nakon izjave za medije Milanović i Boric Font izmijenili su najviša državna odlikovanja. Čileanski je predsjednik odlikovan Veleredom kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom zbog iznimnih zasluga u unapređenju sveobuhvatnih odnosa i razvitku uzajamne suradnje između Republike Hrvatske i Republike Čilea te promicanje prijateljstva i partnerstva hrvatskog i čileanskog naroda, dok je Milanović od Borica Fonta dobio „Lanac Velereda zasluga za Čile s Velikom Danicom“.

Milanović i Boric Font dotakli su se i brojne hrvatske zajednice u Čileu. Preci čileanskog predsjednika doselili su se krajem 19. stoljeća u Čile s Ugljana.

“Znam da je predsjednik Milanović došao vidjeti kakav je doprinos hrvatske zajednice Čileu koja broji oko 300 tisuća ljudi. A radi se o prosperitetnoj zajednici koja se istaknula u svim područjima. I upravo zbog tog doprinosa Hrvata Čileu, predsjedniku Milanoviću uručit ću orden”, rekao je Boric Font.

Milanović je kazao kako je čileanskog kolegu prvenstveno posjetio kao predsjednika Čilea, "a onda i kao osobu koja je svojim očinskim dijelom porijeklom s naših hrvatskih, dalmatinskih otoka i to je nešto što je neizbrisivo“.

Hrvatski je predsjednik podsjetio da je Čile jedna od prvih zemalja koje su priznale Hrvatsku, dok se latinoamerička zemlja kod podjele diplomatske imovine ponašala korektnije od drugih država.

„Hrvatska se tada borila za svaki kvadratni metar ambasada i prostora koje je ona bivša država prisvojila. Taj početak možda danas djeluje daleko, ali mi ga pamtimo“, poručio je.

U sklopu službenog posjeta Čileu Milanović je uoči susreta s Boricem Fontom položio vijenac kod spomenika generalu Bernardu O'Higginsu koji je predvodio čileansku borbu za neovisnost od Španjolske.

Kasnije u ponedjeljak Milanović će posjetiti razgledati izložbu "Chile before Chile" u Čileanskom muzeju pretkolumbijske umjetnosti, održat će predavanje na Čileanskom sveučilištu te će s predsjednikom Čilea sudjelovati na svečanoj večeri s predstavnicima hrvatske zajednice u Santiagu, navodi se u priopćenju ureda predsjednika.

čudesna priča hrvata i legende argentine

'Hrvat je otkrio Maradonu i Kempesa! On je vukao konce do naslova, Argentina ga je obožavala'

Varaždinac Rudolf Kralj bio je 1978. godine svjetski prvak s Argentinom, kao pomoćnik velikom Menottiju. Osvaldo Ardiles o Kralju nam je rekao: Imao je golem utjecaj na Menottija i zaslužan je za taj naslov 1978. Igrao je za Građanski i Hajduk, potom za argentinski Ferro, a zbog teške ozljede već s 25 godina postao je trener. Potkraj 60-ih izabran je za predsjednika argentinske udruge trenera, govorio je četiri strana jezika

Bez pardona

Treba se pokrenuti i ne padati na floskule da je izdaja graditi stadione dok se Banovina ne obnovi

U Hrvatskoj još uvijek imamo bijednu nogometnu infrastrukturu u odnosu na mnoge druge zemlje koje imaju puno više, puno bolje, nove stadione, više uloženog novca, a daleko slabije rezultate. Naša je infrastruktura očajna, a uspjesi megasvjetski! To je taj borbeni duh, inat, odlučnost, ima tu nečega što nosimo u genima, ostataka prošlih burnih vremena, borbi za opstanak... I za kraj, nakon osvajanja drugog mjesta u Rusiji bilo je velikih najava i obećanja da će se u Hrvatskoj stvari konačno promijeniti, i da će se napokon graditi novi stadioni. Ništa se nije dogodilo, osim u Osijeku, ali tamo ulažu mađarski vlasnici kluba.

NI SCHENGEN NAM NEĆE POMOĆI

Zabrinjavajući podaci: Iz Hrvatske se lani iselilo preko 40.000 ljudi, među njima 3700 djece

Kad je, pak, riječ o iseljenim hrvatskim državljanima, nakon Njemačke u koju je lani otišla njih polovica i u kojoj danas živi pola milijuna naših državljana, druga zemlja u koju se hrvatski građani najviše iseljavaju je Austrija (13%). Zatim slijede BiH u koju se lani iselilo 7, % hrvatskih državljana, Švicarska u koju je otišlo 4,3% naših državljana, te Srbija u koju se preselilo 4,2% hrvatskih državljana. Irska je u 2021. po udjelu doseljenih hrvatskih državljana bila tek na šestom mjestu s 3,3% hrvatskih useljenika. U Italiju je otišlo 2,2% naših državljana, u Sloveniju njih 2,1%, a u ostale zemlje i nepoznato 13,6% hrvatskih građana.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

VA
vadis1
14:17 13.12.2022.

Bravo za predsjednika Milanovica!