Rast BDP-a i povećanje poreznih prihoda koje je iz njega proizišlo omogućilo je Milanovićevoj vladi da ležerno odradi mandat do kraja, premda se pat-pozicija u kojoj se trenutačno nalaze glavni politički akteri teško može nazvati ležernom.
U prvih jedanaest mjeseci ove godine porezni su prihodi rasli između 8 i 10 posto u odnosu na prošlu godinu, a deficit središnjeg proračuna iznosio je 7,5 milijardi kuna. Ponovi li se situacija iz prosinca prošle godine, lako se može dogoditi da će godišnji manjak u državnoj blagajni biti dvije milijarde kuna niži od planiranih 12,5 milijardi kuna.
Europska komisija očekuje od hrvatske vlade da iduće godine smanji proračunski deficit za najmanje tri milijarde kuna kako bi se uklopila u okvire određene procedurom prekomjernog deficita. Nijedna stranka, ni za vrijeme kampanje ni poslije u pregovorima s Mostom, nije kazala kako će poštovati preuzete obveze, što će im, kad se na kraju formira vlada, biti najvažnija obveza.
>>Cijelu priču pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista ili prelistajte u našem e-izdanju
U tiskanom izdanju donosimo i sljedeće teme:
>>Kako do stručne vlade kad se u nas ne mogu prepoznati stručnjaci
>>Georgij Paro: Karijera je riječ koja ide uz novac, a njega nemam
>>Zuckerberg želi obrazovati i liječiti djecu cijelog svijeta
>>Čeka nas topla zima
ja kad se prizaduzim..dobijem opomenu..bas me zanima..oce li je crveni kmeri i mali mirko..dobiti