Milijun i pol nesretnih jer ne znaju što ih čeka sutra

Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja u EU u kojoj su ljudi zadovoljni socijalnim odnosima, ali i zemlja najnezadovoljnijih građana u EU jer ih je čak 35% izrazito nezadovoljno životom. Pokazuju to podaci nedavno objavljenog Eurostatova istraživanja o kvaliteti života u zemljama EU. To znači da imamo milijun i pol građana izrazito nezadovoljnih svojim životom. Hrvatska s ocjenom životnog zadovoljstva od 6,3 stoji lošije nego 2007. i 2012. kada je, prema Eurofoundu, imala ocjene 6,4, odnosno 6,8 i znatno lošije od prosjeka EU. Najzadovoljniji životom su Danci, Finci, Šveđani, Švicarci, a nezadovoljniji od nas su Grci, Ciprani, Mađari, Portugalci, Bugari. Tek 47% građana smatra da im je zdravlje jako dobro, dok ga je u EU 68% građana ocijenilo jako dobrim.

Prof. psihologije i znanstvenica Instituta Ivo Pilar Ljiljana Kaliterna Lipovčan, koja se bavi kvalitetom života i dobro poznaje specifičnosti i razlike Hrvatske u odnosu na druge zemlje EU, nada se da kreatori politike redovito prate ovakva istraživanja, u što bismo se teško mogli zakleti. Političari nam nisu ni blizu skandinavskima po odgovornosti za dobrobit naroda, kao što naši građani nisu ni blizu sjevernjacima kad biraju političare koji će vladati u njihovo ime.

Bitan osjećaj pravde

– Naši se građani zadnjih desetak godina osjećaju sve manje zadovoljni životom, što je razumljivo ako se uzme u obzir loša gospodarska situacija, velika nezaposlenost i loši izgledi za poboljšanje životnih uvjeta u bliskoj budućnosti – kaže prof. Kaliterna Lipovčan.

Na upit može li životno zadovoljstvo kod građana podići izlazak iz krize, uzvraća: – Naravno da može, ali ako se osjeti na individualnim budžetima građana. Kako ćete biti zadovoljni ako vam bračni partner ne radi, a vi sami ne zarađujete dovoljno za podmirenje osnovnih potreba? Trenutačno me ne zabrinjava prosjek od 6,3 na ljestvici životnog zadovoljstva, već činjenica da je 35% građana vrlo nezadovoljno svojim životima, a samo 15% vrlo zadovoljno. U tzv. sretnim zemljama odnos je obrnut i relativno je malo vrlo nezadovoljnih ljudi. Ne trebamo biti ushićeni svojim životom, ali bar da nismo jako nezadovoljni. Osim egzistencijalne ugroženosti, bitan čimbenik (ne)zadovoljstva životom je stabilnost i osjećaj pravde, a to skandinavske zemlje imaju više nego ostale. Ako možete planirati budućnost bez obzira na skromnost životnih uvjeta, to pridonosi životnom zadovoljstvu. Kod nas je sve prisutniji osjećaj da ne znate što vas čeka sutra. Ako izgubite posao, pitanje je hoćete li naći novi, ako dignete kredit, ne znate kolika će vam biti rata, ako ste najbolji student, ne znači da vas čeka najbolji posao. To sve stvara osjećaj bespomoćnosti i pesimizma.

U Hrvatskoj je dvije trećine građana nezadovoljno financijskim stanjem, a čak ih je trećina nezadovoljna stambenim uvjetima. Prof. Kaliterna Lipovčan objašnjava:

– Naravno da nismo zadovoljni financijskim stanjem kad je ono objektivno loše. A što se tiče stambenih uvjeta, tu dijelimo sudbinu svih tranzicijskih zemalja u kojima je problem prenapučenost. Standard po kojem se u istraživanju računala prenapučenost je ako svaka osoba starija od 18 godina nema u kućanstvu jednu sobu, ako djeca različitog spola od 12 do 17 godina nemaju posebne sobe, te ako svako dvoje djece mlađe od 12 godina nema po jednu sobu. Prema tim kriterijima kod nas 43% građana živi u prenapučenim stanovima.

Nema kriminala

Hrvati ni svoje zdravlje nisu ocijenili jako dobrim. No, odgovara li ta percepcija istini?

– Zanimljivo je da smo, uz Litavce i Letonce, vlastito zdravlje percipirali najlošijim u EU. Imamo najmanji postotak građana koji su izjavili da im je zdravlje dobro, a najveći onih koji misle da je loše (24%). Istovremeno imamo nizak postotak građana koji osjećaju ograničenja u svakodnevnom životu zbog zdravlja – 7%, dok ih je u Njemačkoj 10%. Imamo 30% onih koji pate od kroničnih bolesti, dok ih je u Finskoj 47%. Medicinskim uslugama u nas nije zadovoljno tek 3% građana, dok ih je u Grčkoj 9%. A unatoč tome ocijenili smo zdravlje lošijim od drugih. Bit će da se tu radi o kulturološkim razlikama. Možda volimo pri procjenjivanju svog stanja biti skromni pa ne mislimo da nam je zdravlje dobro ili čak izvrsno. Na kraju valja reći i nešto dobro. Po percepciji građana najsigurnija smo zemlja u EU. Samo 3% naših građana izjavilo je da u njihovoj blizini ima kriminala i nasilja. Kad bismo se šalili, mogli bismo reći da smo tako siromašni da više nema ni kriminala. Ali istina je da smo niz godina sigurna zemlja s niskim stopama kriminala – zaključuje prof. dr. Kaliterna Lipovčan.