Evo kada ćete u mirovinu prema najnovijem prijedlogu

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo je da će u drugom kvartalu pokrenuti postupak savjetovanja za promjenu triju zakona koji reguliraju mirovinska prava zaposlenih, i to zakon koji regulira beneficirani staž, temeljni mirovinski zakon koji propisuje radni vijek te zakon o privatnim mirovinskim fondovima. Promjenom tih zakona Plenkovićeva Vlada namjerava nastaviti tamo gdje je stala Oreškovićeva: ranije povećati radni vijek na 67 godina života i više penalizirati prijevremeni odlazak u mirovinu.

Veći doprinosi za 2. stup?

Hrvati bi po sadašnjim propisima tek 2038. godine trebali raditi do 67 godina, s time što je postupno produljenje radnog vijeka sa 65 na 67 godina trebalo početi 2030. Oreškovićeva je Vlada namjeravala taj proces ubrzati deset godina, pa je 2028. godina bila označena kao prva u kojoj bi muškarci i žene radili do 67 godina! U pripremi je prijedlog po kojemu bi se taj rok s 2038. pomaknuo na 2029. ili 2030. godinu, a rasprava sa socijalnim partnerima mogla bi početi već u travnju. Do kraja travnja Plenkovićeva Vlada mora Europskoj komisiji predočiti svoj prvi program nacionalnih reformi, a premijer je ovaj tjedan kazao da će se mirovinski sustav reformirati kako bi bio održiv. Dobije li prijedlog podršku Sabora, muškarci i žene rođeni nakon 1962. ili 1963., ovisno o tome hoće li ubrzanje početi 2018. ili 2019. godine, odlazili bi u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina, dok bi im se dob za prijevremenu mirovinu povećala na 62 godine. Ta će promjena utjecati na radni status više od milijun zaposlenih. Prijelaz će biti dramatičniji za žene koje ove godine mogu u starosnu mirovinu kad navrše 61 godinu i 9 mjeseci, a za 12 godina će raditi do 67. Ženama se i sada radni vijek povećava za tri mjeseca godišnje dok se prema odluci Ustavnog suda ne izjednače s muškarcima koji rade do 65 godina.

Po novome bi se radni vijek ženama povećavao za šest mjeseci godišnje dok se ne stabilizira na 67 godina! Koliko će se radni vijek zadržati na 67 godina nitko ne zna jer su neke zemlje (Danska, Češka, Njemačka) već najavile da će se do sredine ovog stoljeća u mirovinu odlaziti sa 70 ili 72 i pol godine! Napredak u tom području očekuje i Europska komisija koja prigovara i da Hrvatska preblago penalizira prijevremeno umirovljenje. Milanovićeva je Vlada pri zadnjoj promjeni zakona ukinula ili smanjila penalizaciju za radnike koji su se rano zaposlili i imaju puno staža, a umanjenje iznosi od 0,10 do 0,34 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu. Po novome, svima bi umanjenje bilo 0,30 posto.

Ljudi s 41 godinom staža i 61 godinom života mogu u mirovinu bez penalizacije. Ministar mirovinskog sustava Tomislav Ćorić spomenuo je i moguće povećanja stope doprinosa za drugi stup s pet na šest posto, odnosno smanjenja stope s 15 na 14 posto za prvi stup “ako to dopuste ekonomske mogućnosti”. Rok u kojemu bi došlo do redistribucije mirovinskih doprinosa u korist privatne štednje nije konkretiziran. Ćorić načelno tvrdi da bi to moglo biti do kraja mandata. No, ovu će Vladu u trećoj godini mandata dočekati rješavanje najbolnije teme mirovinske reforme – proširenja mirovinskog dodatka od 27 posto i na obavezne osiguranike drugog stupa.

Godine 2019. pravo na prijevremenu mirovinu ostvarit će prve osiguranice drugog stupa koje su bile mlađe od 40 godina kad je počela mirovinska reforma. Njihove će mirovine biti 27 posto niže od mirovina žena koje se umirove po istim uvjetima 2018. ako se isplata dodatka ne proširi i na drugi stup! Muškarce te niže mirovine čekaju 2022. Mirovinski dodatak od 27% predviđen je samo za osiguranike prvog mirovinskog stupa, a ne i drugog stupa, iako 15% njihovih mirovinskih doprinosa odlazi u prvi stup. Za četvrtinu niža mirovina bila bi neshvatljiva kazna za sve koji su, po sili zakona, štedjeli u privatnim mirovinskim fondovima.

Priprema za mirovinu

I dok o tome šuti, Plenkovićeva Vlada priprema izmjenu zakona o privatnim mirovinskim fondovima po kojoj će osiguranicima 2. stupa omogućiti da dvije godine prije odlaska u mirovinu povuku 10% svoje kapitalizirane štednje “kako bi se pripremili za život u mirovini”. Sugovornik uključen u pripremu zakona kaže da time žele pomoći radnicima pred mirovinu da si ispune neki gušt: putovanje, polovni auto, obnovu stana... Tih 10 posto bilo bi isplaćeno samo radnicima čije bi buduće mirovine bile iznad 40-postotnog iznosa prosječne plaće, odnosno veće od 2400 kuna! Zadnjih 15 godina osiguranici drugog stupa u prosjeku su uštedjeli oko 133 tisuće kuna, što znači da bi dvije godine prije mirovine povukli oko 13 tisuća kuna! U ovom paketu nije predviđena nacionalna mirovina za starije od 65 koji nisu samostalno sposobni privređivati i raditi, što je bilo jedno od HDZ-ovih obećanja iz kampanje.

>>Više od 5000 umirovljenika iz Hrvatske mogli bi ostati bez mirovina

>>Radio u Njemačkoj 20 godina. Očekivao penziju između 4000 i 5000 kn, a onda je uslijedio šok