Imovina svih mirovinskih fondova dostigla je krajem 2016. godine vrijednost od 87 milijardi kuna, odnosno četvrtinu godišnjeg BDP-a, i to je jedan od rijetkih oblika privatne imovine građana koji posljednjih godina postojano raste.

Mirovinsku štednju većim dijelom podebljavaju redovite uplate obveznih doprinosa i dobrovoljne štednje građana, no solidni se prinosi ostvaruju i kroz ulaganje. Prema podacima HR-portfolio, četiri obvezna mirovinska fonda u najčešćoj B kategoriji na sto uloženih kuna lani su ostvarila 6,19 kuna zarade, a ovisno o fondovima prinos se kretao od 5,74 do 8,52 posto. Dobar je to rezultat za godinu u kojoj su znatno padale kamatne stope na sve oblike štednje. Primjerice, oročena štednja u bankama spustila se na oko 1-1,5 posto, a 2017. godina bi mogla biti prva u kojoj će se realna vrijednost štednje početi topiti zbog očekivane inflacije i niskih kamatnih stopa. Primjerice, banke na jednogodišnje oročenje trenutačno nude 1,3 posto kamate, dok se za ovu godinu predviđa najmanje 1,6 posto inflacije.

4

Više u domaćoj valuti

Svjetski je dan štednje: ukupna štednja hrvatskih građana 165 milijardi kuna

28

Podnijeli amandman

Vlada odustala od prijedloga! Ipak vam država neće uzeti 12 ili 18 posto, naslijedite li mirovinu iz II. stupa

Imovina obveznih mirovinskih fondova iz 2. stupa kreće se oko 83 milijarde kuna, od čega je 61 milijarda prikupljena doprinosima zaposlenih, a 22 milijarde su zarada od ulaganja. Mirovinski su fondovi većim dijelom imovinu radnika usmjeravali u državne obveznice, a tek manjim dijelom u domaće i strane dionice. Kad je riječ o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odnosno 3. stupu, pravila ulaganja liberalnija su pa su i njihovi prošlogodišnji prinosi šarolikiji, od 5,1 do 11 posto. U trećem stupu dobrovoljno štedi oko 280 tisuća građana, a njihova se imovina kreće oko 4,2 mlrd. kuna. Značaj te štednje osjetit će tek kada odu u mirovinu. Prve generacije žena osiguranica drugog stupa u mirovinu će od 2019., a muškaraca od 2022. Kad je riječ o duljem razdoblju, prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova od njihova osnivanja iznosi 5,91 posto, dok se prinosi otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iz trećeg stupa kreću od 3,47 do 7,60 posto.

Uz otvorene fondove djeluje i 17 zatvorenih fondova trećeg stupa vezanih uglavnom za pojedine tvrtke ili strukovne grupacije kao što su liječnici, novinari, željezničari, cestari i slično. Prosječni prinosi većine zatvorenih fondova 3. stupa su oko 8 posto, no manji broj fondova još osjeća gubitke nastale nakon loma tržišta 2008. te im je anualizirani prinos od početka poslovanja oko 3 posto.

>> U 2017. moguće su promjene u mirovinskoj reformi

JEDAN ZA DRUGIM

Dva potresa pogodila BiH, osjetili se i u Hrvatskoj: 'Prilično jako, ali kratko'

25

ZAVRŠILO 'MINUS 20'

Hrvatska doživjela debakl, teško smo poraženi od BiH u ključnoj utakmici za odlazak na EP

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Roditelji na oprezu

Vikendima čak 62,3% 13-godišnjaka više od tri sata dnevno radi aktivnosti koja može uzrokovati niz problema

Muško zdravlje

S ovim neugodnim problemom susrela se trećina muškaraca u svijetu, a ignoriranje dovodi do ozbiljnih problema

Uređaj koji mnogi imaju kod kuće mogao bi biti izvor ozbiljnih zdravstvenih problema: ‘Odmah ga isključite ili bacite’