Milinović dogovorio više plaće u zdravstvu samo za dio radnika

Nakon dvije godine pregovora, tri od četiri sindikata u sustavu zdravstva parafirala su novi kolektivni ugovor za 70.000 zaposlenih u zdravstvu. Četvrti je sindikat, granski sindikat u zdravstvu, istodobno pokrenuo postupak mirenja, u kojem osporava proceduru i način na koji je kolektivni ugovor dogovoren.

Dogovor nije zajednički

Spomenka Avberšek, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi, tvrdi da kolektivni ugovor nije dogovoren u zajedničkom pregovaračkom odboru Vlade i sindikata, već u pojedinačnim konzultacijama sa sindikatima koje je ona odbila! Sama procedura, o kojoj će se ovih dana morati izjasniti Gospodarsko-socijalno vijeće i općinsko Državno odvjetništvo, samo je dio problema koji je iskrsnuo tijekom pregovora. U pozadini svega ipak je novac i prava koja su ugovorena novim kolektivnim ugovorom. Avberšek tvrdi da će samo manji dio zaposlenih u sustavu – oko 20.000, od približno 70.000 zaposlenih, dobiti od jedan do osam posto veću plaću, zbog čega njezin sindikat kao većinski u djelatnosti ne može pristati na takav dokument. Inače, godišnji budžet zdravstva iznosi 24 milijarde kuna, a sindikat procjenjuje da 14,5 milijardi kuna odlazi na plaće. Novi kolektivni ugovor ne donosi povećanje osnovice, nego veće naknade za dežurstvo i pripravništvo samo dijelu zaposlenika. Tako se zaposlenima na bolničkom odjelu dermatologije naknada za dežurstvo povećava sa 10 na 16 posto, a u isto vrijeme naknade na onkologiji, intenzivnoj skrbi ili neurokirurgiji ostaju iste.

– Kao sindikalac ne mogu potpisati povišicu samo za dio zaposlenih. Država je u krizi, lako se može dogoditi da se iduće godine sreže osnovica plaća pa prema tome neće svi na isti način snositi taj mogući teret – kaže Avberšek. Prema procjenama njezina sindikata, povećanjem naknada budžet za plaće godišnje će se povećati za 500 milijuna kuna.

– Toga novca nema! Već sada bolnice duguju 230 milijuna kuna i nemaju odakle vratiti dug – kategorična je Avberšek. U njezinu sindikatu većinu čine medicinske sestre i drugi zaposlenici iz sustava koji će ostati bez povišice.

Predsjednik Liječničkog sindikata dr. Ivica Babić kaže da pravo na naknade za dežurstvo i pripravništvo pripada samo onom dijelu zdravstvenog osoblja koje dežura i radi prekovremeno, a Hrvatska ih mora donijeti kako bi se uklopila u europske standarde.

Manjak liječnika

– Vodili smo računa o situaciji u državi pa će se tek manji dio ugovorenih naknada početi primjenjivati od 1. travnja 2012. nakon donošenju proračuna. Ugovorene će odredbe biti u punoj primjeni tek od 2013. – tvrdi Babić. Kao ilustraciju njihove susretljivosti navodi primjer naknade za oko 600 liječnika subspecijalista kojima će se plaća povećati 15% tek nakon što dva kvartala uzastopno BDP poraste više od 2 posto.

– Liječnika ni sada nemamo dovoljno, a ulaskom u EU mnogi će otići. Tužno je da nam zapreku stvara sindikat, a ne Vlada – kaže Babić. Kao ilustraciju problema navodi da će liječnici šefovi odsjeka tek sada dobiti 10% dodatka na tu funkciju, što sestre šefice odsjeka godinama imaju. Ili, primjerice, da nema razloga da kirurg ima 20% dodatka na uvjete rada, a instrumentarka 25 posto.