Vlada Zorana Milanovića, odnosno SDP u potpunosti odustaje od teritorijalnog preustroja zemlje, točnije od ukidanja 21 županije koje su trebale biti zamijenjene sa pet do šest regija, a o čemu su u vladajućoj stranci razmišljali prije parlamentarnih izbora 2011. godine.
– U ovom trenutku nema razgovora o ukidanju županija – rekao je danas potpredsjednik Vlade Branko Grčić nakon sastanka s gradonačelnicima s kojima je razgovarao o nacrtu prijedloga Zakona o regionalnom razvoju.
A kako bi županije i mogle biti ukinute u državi čiji se političari ne žele odreći ni mrvice moći? Neki gradonačelnici su se pobunili i oko Planskih područja koje se uvode ovim zakonom. Hrvatska se dijeli na pet planskih područja (Središnja Hrvatska, Sjeverozapadna Hrvatska, Istočna Hrvatska, Srednji i južni Jadran, te Sjeverni Jadran i Lika).
– Javnost mora znati da planska područja ni na koji način ne ugrožavaju postojeće županije kao jedine administrativne jedinice na regionalnoj razini. Ona će na neformalnoj razini povezati neke županije kako bi se moglo kvalitetnije planirati i izrađivati strategije regionalnog razvoja – rekao je Branko Grčić koji je nakon sastanka s Udrugom gradova rekao da su neki imali primjedbe oko tog prijedloga.
Iako ta planska područja neće imati status jedinice reginalne samouprave a čak ni status pravne osobe - dakle nipošto ne ugrožavaju županije i moć trenutnih župana - Grčićev prijedlog “na nož” je dočekao zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta.
– Planska područja su preširoka, jer kakav bi to zajednički projekt mogli imati Zadar i Dubrovnik? Planska područja treba ili ukinuti ili povećati njihov broj – rekao je Kalmeta koji očito želi da Zadar ima “svoje” plansko područje. Štoviše, Kalmeta nije zadovoljan niti zakonskim prijedlogom uvođenja “urbanih aglomeracija”. Točnije, želi da uz Zagreb, Split, Rijeku i Osijek, i njegov Zadar bude središte urbane aglomeracije.
– Zadar mora biti centar urbane aglomeracije jer gradu gravitira više od sto tisuća stanovnika – rekao je Kalmeta.
S druge strane riječki gradonačelnik i predsjednik Udruge gradova Vojko Obersnel pozdravlja stvaranje “urbanih aglomeracija”. Naravno, zato što je “njegova” Rijeka središte jedne od četiri aglomeracije.
– Kao predsjednik Udruge gradova jako sam zadovoljan ovim zakonom koji gradove prepoznaje kao nosioce razvoja ne samo unutar granica gradova nego i šireg područja – objasnio je riječki gradonačelnik. Obersnel je već “nacrtao” granice aglomeracije Rijeka.
– Obuhvatit će područje od Kraljevice, Čavala do Viškova i granice s Opatijom – jasan je Vojko Obersnel.
Novost Zakona o regionalnom razvoju je i uvođenje sustava kategorizacije potpomognutih područja, što je usko povezano s ukidanjem Zakona o područjima od posebne državne skrbi i Zakona o brdsko-planinskim područjima.
Dakle, gradovi i općine bit će ubuduće podijeljeni u pet skupina ovisno o vrijednosti njihovih indeksa razvijenosti - u prvoj skupini bit će jedinice lokalne samouprave čiji indeks razvijenosti iznosi manje od 50 posto od prosjeka RH; u drugoj skupini bit će svi sa indeksom od 50 do 75 posto državnog prosjeka, u trećoj gradovi i općine sa indeksom razvijenosti od 75 do 100 posto prosjeka RH...
Sve tvrtke (osim onih koje se bave ribarstvom i poljoprivredom) koje zapošljavaju više od pet radnika a koje djeluju u području prve skupine bit će u potpunosti oslobođene plaćanja poreza na dohodak i poreza na dobit. Tvrtke koje djeluju na području druge skupine bit će oslobođene plaćanja spomenutih poreza u pedesetpostotnom iznosu.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je da će do kraja godine biti gotov nacrt zakona koji bi redefinirao ovlasti gradova i općina. Pojednostavljeno, uvele bi se dvije dodatne kategorije - mali grad i mala općina - koje bi izgubile dio ovlasti koje sada imaju a njihovi čelnici postali bi volonteri.
– Mali gradovi i općine imali bi nadležnosti u skladu sa svojim fiskalnim kapacitetima, dakle imali bi samo one nadležnosti koje zaista mogu financirati. Načelnici i vijećnici malih općina više ne bi imali plaće nego bi volontirali – rekao je Grčić.