Prije godinu dana Večernji list predstavio je prijedlog nove podjele Hrvatske na pet regija umjesto na 21 županiju, a ako na vlast dođe Kukuriku-koalicija, za što su veliki izgledi, taj prijedlog, koji je izradio Ivan Koprić, mogao bi – možda već iduće godine – postati stvarnost!
Istrani zahvalni Tuđmanu
Branko Grčić, splitski ekonomist i glavni ekonomski strateg SDP-a, otkriva da se – kad je o teritorijalnom ustroju Hrvatske riječ – u SDP-u razmišlja o podjeli Hrvatske na pet do 8 ili 9 regija, a da bi broj općina i gradova ostao gotovo isti, no s drugačijim ovlastima.
Šef HNS-a Radimir Čačić, pak, kaže kako ni u kom slučaju ne treba ići na broj regija veći od pet, jer samo tako postižemo jedan od ciljeva, a to su regije koje imaju više od 800 tisuća stanovnika i mogu dobivati novac iz fondova EU. Podjela na samo pet regija ne sviđa se prvacima treće članice oporbene koalicije, IDS-u: Damir Kajin kaže kako su Istrani zahvalni Franji Tuđmanu na županijskom ustroju koji je Istri dao županiju. Imamo, dakle, zasad tri stajališta o novom teritorijalnom ustroju Hrvatske.
SDP-ovo koje bi pomirilo praktičan interes da regije budu velike s lokalnim emocijama ili interesima, stajalište IDS-a gdje su uvjereni da Istra ne može prosperirati ako joj budu priključeni Lika i Gorski kotar te Čačićev pristup u kojem je najvažnije imati regije koje mogu povući novac iz EU. Ako krajem godine na vlast dođe lijeva koalicija, prvo će se morati očito dogovoriti između sebe, a onda u kratkom roku provesti novi ustroj. U prvom redu zato što se takve reforme provode samo odmah nakon izbora, a i zato što, upozorava čelnik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar, ne smijemo gubiti vrijeme u organizaciji jer će novac ostati u europskim fondovima dok mi provodimo reforme.
– Mi nemamo izbora, ne možemo imati šest, sedam ni devet regija, jer tada ne ispunjavamo europski standard prema kojem regija mora imati 800 tisuća stanovnika. Ključno je da se harmoniziramo sa standardima EU i s našom željom da što efikasnije apliciramo za europske fondove – kaže Čačić. Kajin, pak, ističe kako Istra kao županija funkcionira i da bi za Istru bilo jako loše da županije budu ukinute.
– Neka se ukidaju općine i županije koje ne funkcioniraju – kaže IDS-ov saborski zastupnik.
Hoće li priča o ukidanju županija i osnivanju regija završiti odustajanjem, jer svako zadiranje u postojeće stanje očito već u startu izaziva otpore? Ivan Koprić, profesor upravnog prava i stručnjak za lokalnu samoupravu i teritorijalni ustroj, bio je razočaran kad je čuo da bi možda i buduća vlast mogla umjesto 5 osnovati više, možda čak i 9 regija. Tvrdi kako time ništa ne bismo dobili te da je onda bolje da sve ostane kako je sada.
Rušiti pa graditi isto!?
– To je kao da srušite kuću i onda napravite gotovo istu, a ideja mora biti što jače uključivanje u europsku kohezijsku politiku, kojoj je cilj pomoći slabije razvijenim dijelovima Europe – kaže Koprić, tvrdeći da je jedino smisleno ako broj regija ne bude veći od 5 i ako budu imale 800 tisuća stanovnika, kako EU traži. Koprić predlaže i okrupnjavanje općina i smanjivanje broja sa sadašnjih 429 na 150 do najviše 300. Grčić, pak, kaže kako su se općine pokazale na kraju dobrima jer su djelovale kapilarno.
No, ako ovlasti općina budu ovisile o veličini i fiskalnoj snazi, možda se zaista i same budu udruživale. – Hrvace, općina koja je prije bila dio Sinja, dobar je primjer kako su male općine ipak imale smisla, jer je tamo učinjeno mnogo toga čega ne bi bilo da se odlučivalo u gradu Sinju – ilustrira primjerom Grčić.
Nek bude opcina kolko se hoce, samo Istru treba spojit s Likom i Gorskim kotarom. samo place u opcinama trebaju biti male, \"gradonacelnici\" volunteri ... Za vozace i tajnice nema potrebe. Te ljude treba zaposliti u tvrrkama kojima se pokloni zemljiste i oslobodi od placanja poreza nekoliko godina, samo da otvore pogone.