Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u prosincu za 13,1 posto, dok je inflacija u cijeloj 2022. iznosila 10,8 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS). Najnoviji statistički podaci pokazuju da je rast potrošačkih cijena usporio na godišnjoj razini. Naime, do danas objavljenih podataka, godišnje stope inflacije više su mjeseci zaredom bilježile rekordne razine, a posljednji put u studenome, kada je inflacija iznosila rekordnih 13,5 posto. Ministar financija Marko Primorac na konferenciji za medije osvrnuo se na te podatke. Također, istaknuo je kako bi bilo neodgovorno trenutnu razinu općeg porasta cijena pripisivati uvođenju eura, kao i da su svjesni da postoje određeni slučajevi neopravdanog dizanja cijena.
- Možemo primijetiti da inflacija postupno usporava. Dolazi do smanjenja inflatornih pritisaka, tome smo se nadali - kazao je.
Napomenuo je da je na rast inflacije u prosincu dominantno utjecao rast cijena u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića, koji je iznosio 19 posto. - To je ono što nas posebno zabrinjava - rekao je Primorac.
Što se tiče prosječne godišnje stope, ministarstvo je smatralo da će ona biti 10,4 posto, no ona iznosi 10,8 posto.
- Mi smo neznatno podcijeniti inflaciju. Odstupanje je minimalno - navodi Primorac.
- U veljači ćemo imati podatke za inflaciju u siječnju. Nakon toga treba analizirati kako je uvođenje eura utjecalo. Inflacija nije hrvatski fenomen, postoji i u drugim državama - dodao je.
Povećanje cijena
Govoreći o povećanju cijena nakon uvođenja eura, kaže kako se kontinuirano isticalo da postoji mogućnost da do toga dođe. Ustvrdio je da su osigurani svi mehanizmi za transparentan prelazak s kune na euro, a u zakonu o uvođenju eura jasno su propisane procedure i načini preračunavanja i zaokruživanja cijena.
- Tako da ni sam prelazak s kune na euro ne bi trebao značajno povećavati cijene - ustvrdio je Primorac.
- Mi smo svjesni toga da postoje slučajevi u kojima je došlo do neopravdanog povećanja cijena, zbog toga je donesen zaključak Vlade. Obavljaju se kontrole i utvrđuju slučajevi u kojima je došlo do neopravdanog povećanja cijena - navodi.
- Što se tiče povećanja cijena, nemamo empirijske podatke. Tu se uglavnom radi o nekim anegdotalnim primjerima, gdje je netko utvrdio da je neki artikl 31. prosinca bio na jednoj cijeni, a kasnije na drugoj. Postoje slučajevi u kojima je došlo do neopravdanog povećanja cijena. Činjenica je da su inspekcijski nadzori pokazali da je oko 30 posto subjekata neopravdano povećavalo cijene i da su nakon upozorenja vraćane na prethodnu razinu - kazao je.
Ustvrdio je i da su neki poslovni subjekti olako shvatili odredbe zakona o euru i zakona o zaštiti potrošača te nisu poštivali načela zaštite potrošača te neopravdanog povećanja cijena, no kako za takva ponašanja postoje sankcije.
- Ukoliko je u procesu konverzije neki poslovni subjekt povećavao svoje marže, u trenutku kad su kupci bili "privremeno smanjene sposobnosti" objektivno vrednovati cijene u eurima u odnosu na cijene u kunama, tada on ne postupa sukladno poštenoj poslovnoj praksi, i takvi se slučajevi mogu sankcionirati te za njih postoje zapriječene kazne - ističe Primorac.
- Država može učinit sve, pitanje je u kolikoj će mjeri koristiti instrumente koji su joj na raspolaganju - kaže.
Odgovarajući na pitanje novinara, rekao je i da ako podaci za siječanj pokažu da je kretanje inflacije u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje značajno veće, onda se može govoriti i o tome da se i "kod nas eventualno i zbog uvođenja eura nešto dogodilo". Pritom treba uzeti u obzir i činjenicu da u svijetu općenito dolazi do smanjivanja cijena, od proizvođačkih cijena do onih hrane i energenata, pa je onda povećavanje cijena baš u procesu konverzije i njihovo pravdanje povećanjem troškova - neopravdano.
Ponovno govoreći o inflaciji, navodi kako se očekuje da će se ona stabilizirati te da će ove godine na prosječnoj razini iznositi 5,7 posto. Osvrnuo se i na usporedbu cijena sa susjednim državama.
- Do te razlike nije došlo preko noći. Uspoređuju se i plaće, pokušava se to pripisati uvođenju eura. Pokušava se dezavuirati cijeli državni aparat, pri čemu se i porezni sustav pokušava prikazati kao nekonkurentan - ustvrdio je Primorac te podsjetio da je u Hrvatskoj PDV snižen na pet posto na cijeli niz prehrambenih proizvoda. Također, neki problematiziraju i porezno opterećenje dohotka pa Primorac podsjeća da u Hrvatskoj oko 1,8 milijuna građana ne plaća porez na dohodak.
Komunizam uvijek uspijeva, samo naprijed!