Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uputilo je u savjetovanje Prijedlog zakona o suzbijanju neprijavljenog rada. Definiranje neprijavljenoga rada kroz ovaj Zakon obuhvaća uži i širi smisao, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacije kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća.
- Neprijavljeni rad radnika pojava je prisutna u različitim djelatnostima i u različitim pojavnim oblicima, od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada. Kolokvijalno poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Neprijavljeni rad nerijetko podrazumijeva i nezadovoljavajuće uvjete rada, uključujući izloženost rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu, nedostatnu socijalnu zaštitu te ograničene mogućnosti za razvojem i napredovanjem takvih radnika - ističe se u Prijedlogu.
Također, kao problem je istaknuto i što primanje plaće "na ruke" otvara mogućnost istodobnog korištenja raznih naknada, poput naknade iz sustava socijalne sigurnosti, naknada za nezaposlene i sličnih. - Time se zadire ne više samo u prekršajnu odgovornost već u prijevarno stjecanje (imovinske) koristi bez osnove, a nanosi se šteta državnom proračunu, ali oštećuje i osobe kojima su spomenute naknade stvarno potrebne - navodi se.
Donošenje posebnog zakona radi suzbijanja neprijavljenoga rada jedna je od mjera iz Nacionalnog programa za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog programa.
- Uz obveznu uspostavu prijave, propisuje se i obveza poslodavca za svakog neprijavljenoga radnika platiti 2.650 eura, odnosno u slučaju ponovnog utvrđivanja neprijavljenoga rada iznos se povećava na 6.640 eura, čime ovaj zakon postiže učinak odvraćanja od počinjenja prekršaja - stoji u Prijedlogu. Zakonom se, također, predviđa javna objava dva popisa poslodavaca - popisa na koji bi se javno objavili poslodavci kod kojih je obavljen inspekcijski nadzor, ali nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, i popisa onih kod kojih je utvrđen neprijavljeni rad.
Rad na crno kontrolira stotinjak inspektora rada i stotinjak poreznih inspektora. Uz postojeće novčane kazne, ministarstvo rada želi obvezati poslodavca kod kojega se zatekne radnik na crno da mu retroaktivno uplate doprinose i plaće posljednjih tri do šest mjeseci, odnosno do prestanka osiguranja ako je ono trajalo kraće. Posebna pažnja posvetila bi se djelatnostima s primjenom proširenih kolektivnih ugovora, trenutačno su to građevina i turizam, gdje je ugovorena minimalna plaća viša od zakonskog minimuma. U tom slučaju, sve bi tvrtke iz tih branši morale isplatiti višu plaću.
Ne postoje precizne analize o razmjerima rada na crno u Hrvatskoj, a procjene se kreću od desetak do 16 posto udjela u ukupnoj zaposlenosti. Ako je to točno, to bi značilo da na crno radi najmanje 150 tisuća osoba. Općenito se vjeruje da je neprijavljeni rad najzastupljeniji u građevini, poljoprivredi, uslugama, obrtu. Puno je i prikrivenog zapošljavanja koje istiskuje klasični radni odnos.
Ako netko zeli nesto da uradi onda to sigurno i moze. Evo kako je Kanada iskorijenila rad na crno. Jednostavno, uveli su zakon da onaj tko primi nekoga da kod njega radi na crno (pa makar to bilo i njegovo dijete) ide u zatvor na 35 godina, pa tko voli nek izvoli. Recimo u Nijagara Folsu sa kanadske strane nitko ne radi na crno, a sa americke strane je hrpenda onih koji traze posao, ali nitko ne prelazi u kanadu iako to mogu kad god zele, ali u kanadi je za njih preskupo, a ne mogu dobit posla jer nemaju kanadske papire.