Ministri u panici: Moraju uštedjeti 3,6 milijardi kn, a ne znaju kako

Bitka za uštede teška je zadaća Vladi koja ne želi dirnuti ni u plaće, a ni u mirovine. To su najveći pojedinačni izdaci države, uz neizostavno zdravstvo, u kojem se troškovi samo slažu i koje nosi najveću odgovornost za minus u blagajni za 2014. Ako se ipak neće linearno odrezati po plaćama zaposlenih u javnim i državnim službama, a osim povlaštenih mirovina ni taknuti u primanja umirovljenika, stradat će projekti i kapitalne investicije.

Zavjet šutnje

Nema drugog rješenja jer se na dodacima na plaćama 240.000 zaposlenih ne može uštedjeti ni lipe više od pola milijarde kuna, koliko je planirano. Tijekom cijelog jučerašnjeg dana vladao je zavjet šutnje ministara koji su odbijali govoriti o proračunu, a iz neslužbenih kanala moglo se čuti da je okvir ušteda od 10 posto. Na materijalnim rashodima traži se 1,1 milijarda kuna, što znači da će se na papiru, potrepštinama i poštanskim uslugama morati uštedjeti svaka osma kuna. Moguće je takvu uštedu postići, ali je pitanje na koji će način službe ministarstava nakon takvih mjera uopće funkcionirati. Nema ni riječi o tome koji će kapitalni projekti biti srezani jer se u Banskim dvorima ministri i dalje bore za što manju uštedu, ali teško će se izboriti jer treba ukupno uštedjeti 3,6 milijardi kuna. Velike uštede očekuju se na subvencijama, i to na državnim poduzećima i poljoprivrednicima, dok će se poticaji privatnom gospodarstvu i novac za pripremu projekata EU kao i svi oblici potpora u tom dijelu zadržati netaknuti.

Gubici zdravstva

Zdravstvo, koje je najveći problem i koje generira najveće gubitke, platit će i najveću cijenu u apsolutnom iznosu – čak 600 milijuna kuna, a na koji će način ministar Rajko Ostojić realizirati toliku uštedu, osim povlačenjem obećanja o rastu plaća zdravstvenim djelatnicima, nitko se u ovom trenutku ne usudi prognozirati.

Kako će se rezati: Pod nož pomoći, subvencije, investicije... (budžeti ministarstava/rezovi po ministarstvima u kunama)

Ministarstvo vanjskih poslova – Vesna Pusić (680,8 mil./oko 70 mil.)

Samo 11 posto ukupnog proračuna troši to Ministarstvo, što nije velik novac. Najveći je trošak diplomata u inozemstvu na kojima se može uštedjeti. Samo na materijalne rashode potroši se oko 175 milijuna kuna godišnje, ali valja napomenuti da je pri kreiranju proračuna diplomatima već uzeto 10 posto.

Ministarstvo socijalne politike i mladih – Milanka Opačić (6,2 mlrd./do 200 mil.)

Strože kontrole korisnika socijalne pomoći te izdvajanje i objedinjavanje službi u institucijama koje se bave socijalnim problemima podloga su za uštede. Resorna ministrica osmislila je devet mjera za smanjenje troškova, ali u kratkom roku mogla bi joj pomoći jedino uskrata prava ili smanjenje pomoći socijalno ugroženima.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU - Branko Grčić (766,25 mil./0)

Štednja na novcu iz kojega se pripremaju projekti za Europsku uniju i koji nam služe za povlačenje novca kontraproduktivna je pa je neslužbeno rečeno i da se neće rezati.

Grčić je zasad siguran. Iz proračunskih pozicija vidi se da, osim na potporama projektima ili regionalnom razvoju, to ministarstvo i nema gdje puno štedjeti.

Ministarstvo unutarnjih poslova - Ranko Ostojić (4,81 mlrd./200 do 400 mil.)

Policija bi se mogla neugodno iznenaditi ako im se odreže 10 posto rashoda. Najveći dio proračuna Ministarstva odlazi na plaće policajaca i graničara, vatrogasaca i službi za spašavanje. Ipak, Ostojiću je proračun u 2014. povećan 10 posto u odnosu na onaj iz 2013. pa u pozicijama rashoda ima i skrivenih troškova.

Ministarstvo financija - Slavko Linić (44,32 mlrd./0)

Najveći proračun ima Linićev resor, ali je moćna pozicija samo prividna. Tu su rashodi za plaćanje kamata, vraćanje glavnica koje dolaze na naplatu, uplata u proračun Europske unije te pomoći općinama i županijama. Nema mjesta za uštede u resoru, ali se u Poreznoj upravi i Carini može naći nekoliko milijuna na materijalnim rashodima.

Ministarstvo obrane - Ante Kotromanović (4,52 mlrd./400 mil.)

Bez gotovo 10 posto proračuna ostaje Ministarstvo Ante Kotromanovića. Sve i da ne kupi nijedan komad papira ni kemijsku olovku, ne bi mogao uštedjeti tolik novac pa mu preostaje jedino da odustane od projekata za koje su ugovori već potpisani, a time i nametnute obveze njihova ispunjavanja. Kakve će biti posljedice toga?

Ministarstvo pravosuđa - Orsat Miljenić (453,6 mil./120 mil.)

Smanjiti proračun od 453 milijuna kuna za čak 120 milijuna kuna gotovo je nemoguće, ako se ne namjerava odustati od strateških projekata poput obnavljanja zgrada i provedbe reforme pravosuđa. U zatvorskom sustavu postoje milijuni za uštedu, a može se uštedjeti i na racionalizaciji sudske mreže.

Ministarstvo uprave - Arsen Bauk (357 mil./0)

Rezanje broja ureda državne uprave u županijama Bauku će osigurati znatne uštede. Umjesto 20, sada će ih biti pet. Na sustav se trošilo oko 303 milijuna kuna, a trošilo se na plaće, službene automobile i sredstva za rad administracije.S pet ureda očekuju se uštede od najmanje 15 posto na objedinjavanju.

Ministarstvo gospodarstva – Ivan Vrdoljak (1,65 mlrd./220 mil.)

Ministar Vrdoljak već je izradio model uštede na spajanju agencija koje su pod njegovim okriljem, a plaće službenika Ministarstva stoje manje od 25 milijuna kuna godišnje. Najveći dio rashoda odnosi se na poticanje gospodarstva.Navodno će Vrdoljak morati odrezati 39 mil. kuna na subvencijama, energetici i industriji.

Ministarstvo poduzetništva i obrta – Gordan Maras (1,03 mlrd./19 mil.)

Ako se od Marasa zaista tražilo da odreže samo 19 milijuna kuna subvencija, rebalans će za njega proći bez velikog stresa. Poduzetnički impuls nosi proračun Ministarstva koji je ispunjen poticajima u obliku jamstava, subvencija kamata i nepovratnih kuna iz Europske unije za sektor malog i srednjeg poduzetništva i obrta. M

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – Mirando Mrsić (39,12 mlrd./oko 400 mil.)

Mirovine branitelja veće od 5000 kuna već su smanjene 10 posto što će se vidjeti u rebalansu proračuna.Prikazat će se i rezultati u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u kojem su tijekom 2013. godine obavljene reforme pa je tako smanjen broj upraviteljskih mjesta, a dodaci su poprilično srezani.

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture – Siniša Hajdaš Dončić (5,65 mlrd./300 mil.)

Uzeti 300 milijuna kuna Hajdaš Dončić može ako smanji subvencije državnim tvrtkama ili odustane od pojedinih kapitalnih projekata. Za subvencije željeznicama i obalnom prometu Ministarstvo izdvaja više od milijardu kuna, a za kapitalne projekte oko četiri milijarde kuna, ali to se uglavnom odnosi na HAC, HC i koncesijske obveze.

Ministarstvo poljoprivrede – Tihomir Jakovina (4,85 mlrd./oko 300 mil.)

Nekoliko agencija, među kojima je i ona za plaćanje u poljoprivredi, troše ozbiljan novac pa je i tu prostor za velike uštede.Pitanje je treba li za isplatu subvencija Ministarstvo trošiti 141 milijun kuna, koliko iznosi proračun spomenute agencije. Uz 150 milijuna na subvencijama, baš toliko mora dodatno uštedjeti.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta – Željko Jovanović (12,02 mlrd./do 400 mil.)

Naknade za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu koje se dodaju na plaće koštaju državu oko 400 milijuna kuna godišnje. Materijalni rashodi su istovjetni pa Jovanović ima gdje rezati. Na stolu su navodno i dodaci u prosvjeti kojima se od 20. godine staža plaće uvećavaju 4,8 ili 10 %.

Ministarstvo turizma – Darko Lorencin (246 mil./0)

Najveći pojedinačni trošak tog malog ministarstva odnosi se na promociju hrvatskog turizma za koju se ulaže 95 milijuna kuna. S obzirom na prihode od gotovo 7 milijardi eura koje se zavrte u turističkoj sezoni, odnos uloženog i uprihođenog je odličan. Uštede se mogu postići na subvencijama za kamate.

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode – Mihael Zmajlović (404,1 mil./oko 30 mil.)

Ministar je dobio nešto više kuna isključivo zbog projekata zbrinjavanja otpada na koje se odnosi 290,9 milijuna kuna, a glavninom novca Ministarstvo financira nacionalne parkove i Hidrometeorološki zavod u kojem se za plaće godišnje izdvaja oko 50 milijuna kuna. Zmajlovićeva administracija košta oko 53 milijuna kuna.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja – Anka Mrak-Taritaš (698,1 mil./do 60 mil.)

Deset posto ušteda za ovo ministarstvo znači oko 70 milijuna kuna, a cijela administracija troši samo 50 milijuna kuna.Treba zaviriti u Geodetsku upravu u kojoj se za plaće izdvaja 125 milijuna kuna, a pod nož rebalansa mogli bi doći i poticaji za stanogradnju ili projekti države koje vodi APN.

Ministarstvo branitelja – Predrag Matić (992,3 mil./manje od 100 mil.)

Pomoći braniteljima postaju upitne ako se od njihova ministra zatraži veće rezanje troškova. U ukupnom proračunu samo je 14 milijuna kuna materijalnih rashoda, a oko 800 milijuna kuna troši se na pomoć braniteljima i njihovim obiteljima. Ušteda dakle pada na leđa onima kojima je odlukom Vlade već smanjena mirovina 10 %.

Ministarstvo kulture – Andrea Zlatar Violić (7,2 mil./do 70 mil.)

Najveći su pojedinačni korisnici HNK, Hrvatski audiovizualni centar te muzejski i galerijski prostori. Ako se štedi, morat će se odrezati na kvaliteti njihovih usluga jer materijalni rashodi za ove institucije znače mogućnost nuđenja kulturnih proizvoda, a dodaci na plaće kulturnih djelatnika područje su u kojem ima prostora za rez.

Ministarstvo zdravlja – Rajko Ostojić (21,46 mlrd./600 mil.)

Najveći pritisak ima ministar zdravlja jer mora smanjiti troškove za 600 milijuna kuna, a nedavno je povećao plaće liječnicima. Master plan bolnica donijet će uštede u dugom roku, ali ključ je promjena prilagoditi troškove HZZO-a realnim mogućnostima, a to prema sadašnjim prijedlozima neće raditi ministar nego HZZO.