Večernji list i Ministarstvo poljoprivrede pokrenuli su 2014., u međunarodnoj godini obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, izbor za najbolje obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo – Zlata vrijedan. Ovogodišnji, deseti izbor najboljeg OPG-a bio je povod za razgovor s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković.
Pred nama je jubilarni, 10. izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva – Zlata vrijedan. Što je izbor do sada pokazao?
Izbor svake godine pokazuje izvrsne primjere uspješne proizvodnje koja se najčešće odvija u krugu obitelji te je time još važnija, a takvi primjeri motivacija su i inspiracija svima nama – onima koji se bave poljoprivredom, onima koji bi se željeli baviti poljoprivredom i nama koji kreiramo poljoprivrednu politiku. Ovakvi izbori odnosno platforme na kojima se predstavljaju uspješne poljoprivredne priče izrazito su važni za promociju i popularizaciju poljoprivrede kao zanimanja, što je ključno za prijeko potrebnu generacijsku obnovu. Poljoprivreda je izuzetno zahtjevna i izuzetna plemenita djelatnost, ima nešto posebno u plodonosnom jedinstvu čovjeka i prirode u svrhu osiguravanja hrane i prehrambene sigurnosti svojih sugrađana.
Što se u proteklih deset godina promijenilo u poljoprivrednoj politici Hrvatske? Koliko je registriranih OPG-ova u Hrvatskoj?
Mnogo toga se promijenilo samo u posljednje tri godine, a kamoli u deset. Vjerujem da je najvažnije stečeno iskustvo u korištenju europskog novca za poticanje hrvatske proizvodnje hrane. Učili smo na greškama iz završene financijske perspektive i Programa ruralnog razvoja koji nije bilo moguće puno mijenjati od 2014. do danas, ali i suočavajući se s brojnim izazovima te u dijalogu s proizvođačima koji su najbolji učitelji. Usvojena znanja i iskustvo ugradili smo u Strateški plan, koji je odobren prošle godine i koji za hrvatsku poljoprivredu znači gotovo 3,8 milijardi eura do 2027. godine, te u sve strateške dokumente koji su ključni za daljnji razvoj tog resora. Također, još jednom smo dokazali da je poljoprivreda strateški prioritet ove Vlade – podignuli smo stopu nacionalnog doprinosa s 15% na 20% te na taj način povećali ukupan iznos za petogodišnje razdoblje za 103,5 milijuna eura. Također, veoma je važno da su investicije u poljoprivredi brojne i u vremenima sada već kontinuiranih višegodišnjih tržišnih poremećaja, te smo do ovog trenutka isplatili više od 2,4 milijarde eura za potpore i kompenzacije te za projekte koji uključuju ulaganja vlastitih sredstava u unapređenje poljoprivredne proizvodnje.
Brojni pokazatelji su dobri, u gotovo svim županijama je u odnosu na recimo 2015. godinu porastao broj poljoprivrednika. Prema podacima Agencije za plaćanja, na posljednji dan prošle godine bilo je registrirano ukupno 166.430 poljoprivrednika, od toga 96,1% čine obiteljska i samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva. Pojoprivrednici su sve educiraniji te je broj mladih poljoprivrednika porastao na 14,4% ukupnog broja poljoprivrednika, što je više od prosjeka u EU. U novom razdoblju nastavljamo inzistirati na generacijskoj obnovi te smo si kao cilj postavili 20% udjela mladih poljoprivrednika u ukupnom broju. U mandatu ove Vlade kontinuirano raste vrijednost poljoprivredne proizvodnje, a u razdoblju od 2017. produktivnost rada u poljoprivredi u Hrvatskoj povećana je za 52%. Od prošle godine imamo nove odredbe Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koje je naš najvažniji resurs i dobro od osobite važnosti za Hrvatsku, a vjerujem da će te odredbe pridonijeti boljem korištenju i zaštiti poljoprivrednog zemljišta.
Također, treba reći da gubimo mliječne krave i mlijeko, što je trend u cijeloj Uniji, kao i da je svinjogojstvo u teškoćama, izraženijim od onih u kojima su svi sektori zbog tržišnih poremećaja. Izazovima pristupamo iz više pozicija i različitim mjerama i mehanizmima, uz snažnu interventnu pomoć. Procijenjeni rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje rastao je i u prošloj godini, za 13,7%, što je u ponajviše rezultat odlučnosti, upornosti i otpornosti hrvatskih poljoprivrednika, što dokazuju i već spomenute investicije. Čestitam im i ovom prilikom na tome.
Kako zadržati poljoprivredne proizvođače na selu da nastave poljoprivrednu proizvodnju? Kako motivirati mlade?
Moramo im dati razloga da ostanu i stvarati uvjete za kvalitetan život i rad na hrvatskom selu. Između ostalog, zato su Programom ruralnog razvoja, uz brojna ulaganja u samu poljoprivredu, financirane pristupne ceste do njiva, ali i novi dječji vrtići, društveni i vatrogasni domovi koji pridonose kvaliteti života ruralne zajednice. Iz tog smo programa s 314,7 milijuna eura diljem Hrvatske financirali gradnju, rekonstrukciju i opremanje 219 dječjih vrtića za više od 13 tisuća djece, ali i 60 vatrogasnih domova i 211 km nerazvrstanih cesta. Bez zemlje nema poljoprivrede i vjerujem da će nove odredbe zakona ubrzati raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem i učiniti ga transparentnijim i pravednijim.
Nastojat ćemo što čvršće povezati hrvatsku biljnu i stočarsku proizvodnju te domaći lanac proizvodnje hrane, poticati i snažiti kratke lance opskrbe, ali i udruživanje poljoprivrednih proizvođača, kako bi bili okrupnjeni, snažniji i konkurentniji na jedinstvenom tržištu Europske unije. Zelena i digitalna tranzicija te, prije svega, generacijska obnova ostaju ključne za opstanak i razvoj hrvatske poljoprivrede. Broj mladih poljoprivrednika od 2015. do 2022. godine povećan je za gotovo 66%, pri čemu je udio mladih u ukupnom broju poljoprivrednika narastao s 9,8% na već spomenutih 14,4%. Sustavno smo im pomagali, dosad je mladim poljoprivrednicima samo operacijom 6.1.1. isplaćena potpora od 76,6 milijuna eura. Zadaća i cilj Ministarstva u idućem razdoblju je povećati udio mladih poljoprivrednika na 20%, a u tu svrhu do 2027. osigurali 113,9 milijuna eura, uz povećanje pojedinačne potpore na 75 tisuća eura i povećan maksimalni intenzitet ulaganja na 80%. Pozivam mlade da se bave poljoprivredom. Kao što sam već istaknula, riječ je o teškoj, ali plemenitoj djelatnosti koja puno treba, ali puno i daje i koja ima snažnu podršku države i Europske unije.
Trenutačno je u e-savjetovanju Programa potpore malim mljekarama za nadoknadu troškova sabiranja mlijeka za što je ove godine u proračunu osigurano milijun eura, kako bi se sanirali gubici i osigurala likvidnost malih mljekara. Na koje potpore i u kojem iznosu poljoprivrednici ove godine još mogu računati?
Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem definirala je novi paket mjera i osigurala 1,7 milijardi eura, što uključuje i niz mjera pomoći za poljoprivrednike, šumare i ribare, ukupne vrijednosti 45,7 milijuna eura. Uz potporu dohotku poljoprivrednika odnosno izravna plaćanja i sredstva osigurana za daljnje investicije, osjetljivim sektorima stočarstva i biljne proizvodnje nadoknadit ćemo dio pretrpljenih gubitaka mjerom vrijednom 26,5 milijuna eura, čime ćemo osigurati likvidnost primarnih poljoprivrednih proizvođača i nastavak proizvodnje.
U sklopu novog paketa mjera predvidjeli smo i gotovo četiri milijuna eura za potpore male vrijednosti poduzetnicima koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja, osigurali milijun eura malim mljekarama za nadoknadu povećanih troškova sabiranja mlijeka, kako ste i sami spomenuli, a kako bismo povećali neovisnost poljoprivrednih gospodarstava o energentima te smanjili troškove proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, s ukupno 10 milijuna eura sufinanciramo ulaganja u korištenje obnovljivih izvora energije. Cjelokupan poljoprivredno-prehrambeni sektor od neprocjenjive je važnosti za nacionalnu sigurnost i jedan od glavnih faktora za gospodarski razvoj, a tako ga i tretiramo. Možda najbolje u prilog tome govori podatak da smo samo putem COVID mjera pomoći hrvatskoj poljoprivredi isplatili više od 134 milijuna eura.
VIDEO: Poljoprivrednici prosvjeduju protiv vlade u Ljubljani: "Izgubit ćemo poljoprivredu"