EPIDEMIJA

Mišja groznica u cijeloj Hrvatskoj

23.05.2002.
u 00:00
* U državnom zavodu za javno zdravstvo dosad prijavljene 54 oboljele osobe
Pogledaj originalni članak

Mišja groznica, zarazna bolest glodavaca, odnosno poljskih miševa, koja se prenosi na ljude, širi se Hrvatskom u epidemijskim razmjerima kakva je posljednji put u nas zabilježena 1995. godine s oko 120 oboljelih ljudi. Uobičajeno je, rekla nam je dr. Ira Margan Gjenero iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, da se godišnje zarazi dvadesetak ljudi, i to najčešće šumskih radnika. Ova godina doista jest epidemijska, i dosad su u državni zavod za javno zdravstvo prijavljene 54 oboljele osobe, šumski radnici i izletnici.

Samo u Klinici za infektivne bolesti "Fran Mihaljević" u Zagrebu od veljače do danas liječeno je 25 pacijenata iz Zagreba i okolice koji su, zaraženi mišjom groznicom, oboljeli od tzv. hemoragijske groznice.

- Riječ je o virusnoj bolesti koju izaziva hantan virus i njegova podvarijanta pumala virus, koji se na ljude prenose dodirom mokraće ili izmeta zaraženog miša, hranom preko koje je prešao zaraženi miš ili zaraženom izvorskom vodom - rekao nam je prof. dr. Miroslav Lisić iz Zarazne bonice. Objašnjava da u Hrvatskoj ima nekoliko endemskih područja sa zaraženim miševima. To su područja uz rijeku Savu, šumska područja Plitvica, oko Gradiške, Kutine, Požeške kotline. No, zaraženih miševa ima ove godine i na Sljemenu.

Virus s poljskog miša u čovjeka može oštetiti bubreg, pa se zato bolest i zove hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom. Bolest, kaže prof. Lisić, ima nekoliko faza.

- Liječenje hemoragijske groznice traje desetak dana i bolest ne ostavlja posljedice za zdravlje - kaže prof. Lisić.

Pitanje je, naravno, zašto imamo epidemiju mišje groznice. Jasno je da su se poljski miševi ove godine razmožili više nego prošlih nekoliko godina. Teško je tvrditi precizan razlog, no moguće je da je riječ o povoljnim meteorološkim uvjetima za preživljavanje miševa protekle zime, o većoj količini hrane koju imaju ove sezone u prirodi. Ali moguće je i to da je riječ o izvjesnom poremećaju u prirodi i nedostatku prirodnih neprijatelja poljskih miševa, kao što su sove ili jastrebovi.

U svakom slučaju, epidemija mišje groznice može trajati cijelo ljeto, do zime, kad miševi nestaju iz prirode. Iz hrvatske epidemiološke službe nema zabrane odlaska na izlete u prirodu.

Diana Glavina

Pogledajte na vecernji.hr