Ponedjeljak, 28. prosinca, dogodila su se dva jaka potresa magnituda 5.0 i 4.7 prema Richteru, a nakon njih još jedan magnitude 4.1 te niz slabijih. Oni su prethodili najjačem udaru, razornom potresu magnitude 6.2 prema Richteru koji se dogodio prije točno mjesec dana, 29. prosinca.
Taj je potres bio jedan od dva najjača instrumentalno zabilježena potresa u Republici Hrvatskoj, odnosno od 1909. godine, kako navodi Seizmološka služba pri geofizičkom odsjeku PMF-a, koja je objavila preliminarne rezultati serije potresa kod Petrinje u kojima se analiziraju i epicentri naknadnih potresa te pojašnjavaju utjecaji tla na razlike u maksimalnoj akceleraciji.
Intenzitet u epicentru potresa preliminarno je ocijenjen na VIII-IX stupnjeva EMS ljestvice, a Seizmološka služba navodi kako su analizom zapisa akcelerografa na području Grada Zagreba dobivene vrijednosti parametara koji definiraju jačinu potresne pobude.
Vrijednosti maksimalne akceleracije tla, mjerene na četiri postaje QUHS, QARH, QGAJ i QZAG, usporedive su i ugrubo iznose 0.05 g za vertikalnu i 0.1 g za horizontalnu komponentu. Razlike u vrijednostima maksimalne akceleracije tla posljedica su utjecaja lokalnog tla i topografije što prikazuju i preliminarni rezultati simulacije potresa Seizmološke službe. Simulacija dokazuje kako seizmički valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama u dolinama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi, kao što je Zagreb, te stoga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova. U gorskim područjima, gdje stijene većih brzina dolaze do površine, valne fronte brže prolaze.
Nakon prvog potresa koji je zatresao petrinjsko područje 28. prosinca, uslijedio je velik broj naknadnih. Prema preliminarnim podacima, u petrinjskom se području od 28. prosinca 2020. godine do 28. siječnja 2021. godine dogodilo 622 potresa magnitude veće ili jednake 2.0. Od toga je 535 potresa bilo magnitude između 2 i 3, 76 potresa magnitude između 3 i 4, osam potresa magnitude između 4 i 5, dva potresa magnitude između 5 i 6 te jedan potres magnitude veće od 6.
Većina potresa dogodila se na Pokupskom rasjedu pružanja SZ-JI, dok je manji dio epicentara između Petrinje i Siska moguće bio na Petrinjskom rasjedu pružanja SI-JZ.
Epicentri slabijih potresa raspršeni su u širem području, a Seizmološka služba objašnjava kako je jedan od mogućih uzroka toga oslobađanje dijela energije u stijenama na većim udaljenostima od glavnih rasjeda, ali također i veća nepouzdanost njihovih lokacija. Zbog toga će za pravu interpretaciju biti potrebno napraviti detaljnu analizu svih potresa u ovom području
Super objašnjenje, sada svi možemo mirno spavati! :P