Mladi se ne žele obvezati na brak do smrti, lakše raskidaju građanski brak

U Hrvatskoj nikad nije bilo manje vjerskih brakova i nikad više onih pred matičarom pa danas imamo situaciju da je samo za dlaku više vjerskih brakova. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, od ukupno 19.921 sklopljenog braka u 2018. godini, 50,1% parova sklopilo je vjerski brak i njih 49,9% građanski. Prije samo jednog desetljeća čak 63,5% parova vjenčalo se u crkvi, a od ulaska Hrvatske u EU počela je silazna putanja broja vjerskih brakova. Već 2015. imali smo 54,3% vjerskih brakova i 45,7% građanskih. Usto, i mladi su svjesni da nakon crkvenog vjenčanja drugog nema, inače su za crkvu “preljubnici”, a nisu, kao nekoć, sigurni da će brak potrajati do smrti, dok se nakon građanskog braka, ako se i raspadne, drugi put mogu vjenčati u crkvi.

U crkvi je svečanije, ali...

– Trend sklapanja građanskih brakova još će i rasti s obzirom na kretanja u suvremenom društvu. Sve je veći broj izvanbračnih zajednica umjesto brakova, i to je trend koji je prisutan i u svijetu. Razlog leži i u tome što crkveni brak ima dosta striktnu proceduru razvoda na što se današnji mladi ne žele obvezivati. Razvod građanskog braka puno je lakši, manje problematičan i s moralnog, crkvenog i pravnog stajališta, tako da i zato raste broj građanskih brakova. To nije propust svećenika, nego posljedica toga što je crkveni brak puno kompliciraniji u slučaju razvoda. Prije su se vjerski brakovi sklapali više zbog konformizma i atmosfere u društvu, ali i zbog emotivnih razloga jer je cijela ceremonija vjenčanja u crkvi svečanija, no o tome danas veći broj mladih sve manje vodi računa. Sve je manje i velikih proslava u povodu i crkvenih i građanskih vjenčanja, osim kad je riječ o zvijezdama i vjenčanjima u seoskim sredinama – kaže sociolog religije Ivica Maštruko.

Manje i praktičnih vjernika

Od ukupnog broja sklopljenih brakova u 2018. prvi brak sklopilo je 87,4% nevjesta i 87,6% ženika. Od 36.945 rođene djece, izvan braka rođena je petina ili njih 7647. No po broju djece rođene izvan braka još se ubrajamo u tradicionalne zemlje. Najviše djece izvan braka rodi se u Međimurskoj županiji, 460 na tisuću živorođenih, zatim u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najmanje djece izvan braka rađa se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, njih 96,2 na tisuću rođenih. I dalje se raspada svaki treći brak, a prosječno trajanje razvedenih brakova je 14,9 godina.

Sociologa Ivana Balabanića ne čudi izjednačen broj vjerskih i građanskih brakova.

– Sve je manje i praktičnih vjernika jer samo 25% građana redovito ide jednom tjedno na misu u crkvu. Iako imamo 86% deklariranih katolika u koje ulaze i djeca, procjena je da se oko 60% građana osjeća pripadnicima crkvene zajednice. Trend je među mladima da žive u izvanbračnoj zajednici i nakon nekoliko godina zajedničkog života lakše im se čini vjenčati kod matičara nego u crkvi, koja zahtijeva pripremu za vjerski brak – kaže Balabanić. Dodaje i da su mladi svjesni da nakon vjenčanja u crkvi nema drugog, a nakon građanskog braka mogu se vjenčati u crkvi.