Većina farmaceuta uopće nije motivirana za rad u ljekarnama. Malo ih tamo želi raditi jer su na prvoj liniji ljutnje pacijenata nezadovoljnih zdravstvenim sustavom, premalo ih radi u smjeni i opterećeni su administrativnim poslom, a plaće su im niže od propisanih uredbom o koeficijentima u javnim i državnim službama. U hrvatskim ljekarnama, koje su većinom privatne, radi dva i manje ljekarnika, dok ih u razvijenim zemljama radi pet ili šest, iznijela je Ana Soldo, predsjednica Hrvatske ljekarničke komore jučer, na Svjetski dan farmaceuta, koji su u hrvatskom farmakološkom društvu obilježili pod geslom "Ljekarnici i doprinos globalnim zdravstvenim problemima".
Istovremeno, ljekarnici imaju važnu ulogu u skrbi za pacijente i mogu objasniti kako koristiti terapiju, provjeriti interakcije i nuspojave, medikacijske pogreške te je li nešto u koliziji s dodacima prehrani i lijekovima koje pacijent može uzeti bez recepta.
– Mi smo struka koja je najdostupnija pacijentima, u situaciji manjka liječnika naša prisutnost od velike je važnosti. Ljekarništvo je prva linija u prevenciji bolesti – kazao je Dario Briški, predsjednik Hrvatskog farmakološkog društva, uz napomenu da se kod nas o prevenciji više govori tek zadnjih desetak godina.
– Današnji način života i faktori rizika, nažalost, vode do toga da mlade generacije sve češće imaju hipertenziju i druge kardiovaskularne bolesti kojih nisu svjesni. Moramo ih potaknuti da kontroliraju tlak, naprave krvne slike i da promijene način života. Na taj način, u suradnji s drugim zdravstvenim djelatnicima, imamo svjesnog pacijenta koji razumije svoju bolest, zna kako se liječiti i koji neće prestati uzimati terapiju nakon šest mjeseci, kako to danas čini velik dio pacijenata – poručili su iz HFD-a.
POVEZANI ČLANCI:
Više od polovice odraslih Hrvata pati od hipertenzije, a jedna petina njih nije svjesna da ima tu bolest. Dislipidemiju ima 60% građana, a 2/3 toga nije svjesno. Čak polovica onih koji se liječe od hipertenzije tlak, nažalost, nema pod kontrolom, dok samo jedan od četiri pacijenta ode liječniku zbog poremećaja lipida. Posljedično, 39% Hrvata umire od kardiovaskularnih bolesti, od toga 10% odnosi hipertenzija.
Niz je stanja u kojima savjet ljekarnika može pomoći. Bol je najčešća indikacija za samoliječenje, a Hrvatska je među 10% zemalja s najvećom prevalencijom križobolje. Primarna dismenoreja nakon prve menstruacije zahvaća 90% adolescentica, a lijekove uzimaju nepravilno, dok grlobolja, koju većina misli riješiti antibiotikom, u većini slučajeva je virusnog podrijetla, navode farmaceuti. Skoro 90% osoba s astmom i KOPB-om koristi pogrešnu tehniku inhalacije, a to znači da loše kontrolira bolest i njegova kvaliteta života pada, navela je Ingrid Kumer. Ljudi nerijetko trpe bol smatrajući da treba izbjegavati lijekove, ali sva istraživanja govore da se bol mora zaustaviti u što ranijoj fazi.
>> VIDEO Aquarium Pula: Tri od šest odraslih periski po prvi put ispustile veliku količinu jajašca