Hrvatska treba uvesti suvremeni porez na imovinu i reorganizirati javne financije na nižim razinama, objavio je MMF nakon provedenih redovnih konzultacija. Prvu rečenicu svog izvještaja započeli su konstatacijom da u Hrvatskoj i dalje vlada neuobičajeno dugotrajna recesija, koja će se nastaviti i u ovoj godini padom od gotovo jedan posto.
Vladi stoga sugeriraju da za trajnu fiskalnu konsolidaciju razmotre mjere i na prihodnoj i na rashodnoj strani proračuna, uključujući i porez na imovinu.
Veće pričuve
“Budući da tradicionalne reakcije fiskalne i monetarne politike nisu ostvarive, restrukturiranje duga privatnog sektora i mjere za privlačenje inozemnih ulaganja pružaju najbolje izglede za oživljavanje rasta”, navodi MMF, koji i u najnovijem izvještaju izdvaja predstečajne nagodbe kao dobar smjer za restrukturiranje privatnog duga. Kad je riječ o brzini fiskalne prilagodbe, zastupaju blaži stav od Europske komisije, koja je nedavno natjerala hrvatsku Vladu da dodatno smanji deficit za 1,3 milijarde kuna.
Grafika: Jelena Vuković
“S obzirom na dugotrajnu slabost gospodarstva, primjereno je produljiti fiskalnu prilagodbu i početi s mjerama koje imaju najmanje negativne posljedice za potražnju”, ističe MMF. U najnovijem izvještaju iskrsnula su i dva nova momenta. Iako su devizne rezerve države premašile 12,5 milijardi eura, MMF predlaže da se one još povećaju pozivajući se na standardna mjerila.
Također, u širem dokumentu pojavljuje se analiza prema kojoj je realni efektni tečaj kune precijenjen 10 posto kada se nominalni tečaj uspoređuje s plaćama i produktivnosti. MMF je usporedio hrvatske plaće i produktivnost s plaćama još 16 država i zaključio da je ravnotežni tečaj precijenjen 10 posto, odnosno da su naše plaće prevelike. U analizu su uključene zemlje s jugoistoka Europe (bivše jugoslavenske republike, Rumunjska, Bugarska, Ukrajina, Kazahstan, Rusija, Mađarska...).
Hrvatska narodna banka izrazila je rezerve prema rezultatu zbog izbora država s kojima nas je usporedio MMF te su jučer u razgovoru s novinarima ponudili svoju analizu. Koristeći istu metodologiju, oni su Hrvatsku i tečaj uspoređivali sa stanjem u zemljama srednje i jugoistočne Europe te nekim starim članicama EU kao što su Italija, Španjolska, Portugal te zaključili da je tečaj realan.
Štete od deprecijacije
– Spominjanje precijenjenosti tečaja iznenađenje je i za nas, samim tim što MMF daje podršku našoj monetarnoj politici. Zato smo odmah izrazili određene rezerve i svojom analizom pokazali da plaće uglavnom prate produktivnost. Ovo nije prvi put da se sučeljavamo o nekim istraživanjima.
Od analize MMF-ovih analitičara ogradio se i izvršni odbor direktora MMF-a opaskom da je procjena nesigurna – rekao je viceguverner Vedran Šošić.
HNB je poručio da bi čak i umjerena deprecijacija tečaja prouzročila znatne negativne efekte. Ne očekuju da će sporna analiza MMF-a utjecati na uspjeh najavljenog izdanja državnih obveznica i ponavljaju da su za povećanje konkurentnosti prijeko potrebne fiskalne i strukturne promjene.
Znači zbog recesije ljudi slabo troše, jer nemaju para. I onda bi oni to riješili novim porezom koji bi ljudima uzeo još dodatno i tako riješili recesiju? I to nekome ima smisla?