Cijene su u osam država članica EU ispod prošlogodišnje razine, a među njima je drugi mjesec i Hrvatska. Za građane izmučene krizom pad cijena robe i usluga mogao bi se tumačiti i kao pozitivan događaj, no ekonomisti još nisu načisto treba li se deflaciji veseliti ili od nje strahovati. Pad cijena pogoduje kupcima, ali smanjuje i odgađa potrošnju, povećava vrijednost duga te dovodi do pada prodaje, a samim time i BDP-a.
Dvomjesečni boravak u zoni deflacije olakšao je Milanovićevoj vladi odluku da poveća trošarine na benzin za 20 lipa jer mogu biti posve sigurni da neće potaknuti divljanje cijena, s čim ovi prostori imaju puno loših iskustava.
Zaiskrilo s MMF-om
Deflaciju tek savladavamo, a prema Državnom zavodu za statistiku, potrošačke su cijene na godišnjoj razini u ožujku pale 0,4%, a u veljači 0,6%, prvi put u novijoj povijesti. Eurostat kaže da smo u minusu 0,1 i 0,2%.
Zbog sve većeg broja država zahvaćenih padom cijena zaiskrilo je i u odnosima MMF-a i Europske središnje banke. MMF na deflaciju gleda kao na novu prijetnju ekonomskom rastu te je očekivao da će guverner Mario Draghi smanjiti kamatnu stopu i drugim mjerama povećati količinu novca u optjecaju. Prvi bankar EU zasad samo promatra zbivanja, a osim bogate Švedske i disciplinirane Slovačke, u deflaciji se nalaze vodeći siromasi EU i najzaduženije članice eurozone Bugarska, Grčka, Cipar, Portugal, Španjolska i Hrvatska. Teško je i reagirati jer su kamatne stope po kojima središnje banke posuđuju novac gotovo na nuli (ECB ima kamatu “visokih” 0,25%). Politiku praćenja zbivanja zauzeo je i HNB, koji je s posljednje sjednice Savjeta poručio da ”očekuje zamjetno usporavanje inflacije”, i to s lanjskih 2,2 na 0,2 posto, a do kraja godine cijene bi mogle dosegnuti 1,1%. HNB ne pokazuje strah od deflacije, a o toj će se temi ovaj tjedan oglasiti i bivši guverner Željko Rohatinski, koji će uz predsjednikova savjetnika Borisa Cotu biti jedan od uvodničara na okruglom stolu Banka magazina.
Šok ponude
Analitičari HNB-a tvrde da na kretanje inflacije utječe pad cijena prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu od sredine prošle godine, na što se početkom godine nadovezao i utjecaj povoljnih vremenskih uvjeta u zemlji.
Godišnja stopa promjene cijena prehrane smanjila se sa 6,6% u lipnju 2013. na -1,4% u veljači 2014. Pozitivan šok ponude, koji ima pozitivan učinak na kupovnu moć stanovništva bez onih nepovoljnih učinaka koji se povezuju s tvrdokornom deflacijom, mogao bi ipak djelovati kratkoročno, procjenjuju u središnjoj banci.
– Za gospodarstvo poput hrvatskog bolje je imati nešto inflacije i manju nezaposlenost nego inzistirati na stabilnosti cijena ili imati stabilnu deflaciju – upozorio je i Boris Cota.
>> Boris Vujčić: Od početka krize HNB je vladama kupovao vrijeme za reforme
Voljela bih da mi stručnjaci navedu koje su to cijene pale. Odnosno da novinari to istraže. Mislim da bi to bilo zanimljivo saznati.