MEĐUNARODNI MONETARNI FOND

MMF za rad nedjeljom

18.12.2003.
u 00:00
Kao i HNB, i MMF će novoj vladi savjetovati da zbog deficita financijske izvore potraži na domaćem tržištu
Pogledaj originalni članak

Inozemni dug Hrvatske do kraja godine mogao bi narasti na 74 posto BDP-a, a razlog tog povećanja prijašnjih procjena Međunarodnog monetarnog fonda o udjelu vanjskog duga u BDP-u sa 68 posto (koji su u MMF-u već u rujnu proglasili zabrinjavajućim) jest u slabljenju dolara i tečajnim razlikama. Na žalost, dosadašnja vlada, rekao je voditelj Misije MMF-a Hans Flickenschild na jučerašnjoj završnoj konferenciji za novinare pri kraju trećeg pregleda ostvarivanja stand-by aranžmana, nije prihvatila savjete MMF-a da se, umjesto na inozemnom, više zadužuje na domaćem tržištu. Da financijske izvore potraži na domaćem tržištu, kako to zbog pokrivanja deficita predlaže i vodstvo HNB-a, MMF će, poručio je H. Flickenschild, predložiti i novoj vladi.

Vrijeme novoj vladi

S vodstvom HDZ-a, rekao je Flickenschild, predstavnici MMF-a susreli su se na početku svoje dvotjedne misije u Hrvatskoj. Razgovarali su, kaže, samo općenito i u MMF-u zaključuju kako novoj vladi treba dati vremena da utvrdi svoju ekonomsku politiku i odredi namjere. Premda je, kaže, prerano govoriti o daljnjoj suradnji s Hrvatskom, Flickenschild podsjeća kako sadašnji stand-by aranžman istječe 2. travnja. Početkom godine misija MMF-a stoga će ponovno posjetiti Hrvatsku, a na Vladi je da odluči želi li tražiti pristup tehničkoj pomoći i financijskim izvorima MMF-a.

- Odluči li Vlada da je potrebno sklapanje novog aranžmana s MMF-om, mi smo spremni za to. No, inicijativa za novi stand-by aranžman mora doći od Vlade - rekao je Flickenschild.

Inicijativa nove vlade

Sigurno je pak da će MMF novoj vladi poručiti da ukine odluku o zabrani rada trgovina nedjeljom.

Flickenschild je, nakon novinarskog upita, objasnio kako je odluka o zabranjivanju rada nedjeljom iznenadila MMF te da su zadovoljni što je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja ipak predložila da se primjena te odluke odgodi.

- Protiv toga smo jer se zabranom ugrožava slobodno tržišno natjecanje, unosi razlika između malih i velikih prodajnih centara, a i obeshrabruje se zaposlenost. Slabit će zbog toga i promet u trgovinama, građani će u šoping nedjeljom odlaziti u inozemstvo, a time će se smanjivati i rast BDP-a - objašnjava H. Flickenschild.Gospodarski rast, prema procjenama MMF-a, dosegnut će pak ove godine više od pet posto, a iduće će se godine smanjiti na četiri posto.

Pogledajte na vecernji.hr