Mobing, sramoćenje i obijesna vožnja postaju kaznena djela

Vlada je na sjednici predložila izmjene Kaznenog zakona koje donose i sankcije za poslodavce koji ne isplaćuju plaće, a istodobno se privatno bogate. Takav prijedlog tražili su sindikati, a predsjednik HUP-a Ivan Ergović jučer je zaprijetio kako će poslodavci istupiti iz GSV-a ako Vlada predloži tu zakonsku odredbu. No u prijedlogu zakona nije utvrđeno zbog koliko neisplaćenih plaća poslodavac može biti kažnjen. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković objasnio je novinarima kako će poslodavac moći biti kažnjen s do tri godine zatvora u slučaju da ne isplati plaće, ali samo ako je istodobno protupravno stekao imovinu za sebe ili drugu osobu.

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor posebno je istaknula osuvremenjavanje odredbi koje se tiču kažnjavanja gospodarskih kaznenih djela, u što ulazi i sankcioniranje neisplate plaća.

– Tu će još biti rasprave i bit će mjesta da se iznesu svi argumenti, ali mislim da smo na dobrom tragu. Želimo kažnjavanje onih koji radi vlastitog bogaćenja uskraćuju radnicima plaće. Mislim da će to i te kako osnažiti gospodarstvenike koji pošteno i čestito rade svoj posao, vode računa o svojoj tvrtki, ali i o svakom zaposlenom – rekla je Kosor.

Mobing će postati kazneno djelo

Novi Kazneni zakon stupit će na snagu našim ulaskom u EU, odnosno 1. srpnja 2013., a zamijenit će sadašnji zakon donesen 1998. koji je do sada mijenjan 12 puta. Umjesto 40 godina najviša zatvorska kazna ubuduće bi bila 50 godina. Uvedene su i nove kazne u radnim odnosima pa će i mobing postati kazneno djelo za koje se propisuje kazna od jedne do tri godine zatvora.

Kao novo kazneno djelo uvodi se sramoćenje, koje se definira kao svjesno i namjerno laganje, te obijesna vožnja. Kako bi se dokazalo silovanje, više neće trebati dokazivati prisilu nego će dovoljan argument biti nepristajanje. Za primanje i davanje mita kazne su sada od šest mjeseci do pet godina zatvora, a ubuduće bi bile od jedne do osam godina.

Uzelac: Ovisnike treba liječiti

Vezano za droge, više neće biti nikakve dekriminalizacije posjedovanja droga, čemu se usprotivio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, koji smatra da bi ovisnike zbog posjedovanja droga trebalo liječiti, da se previše državnog kapaciteta troši za lakše rješive probleme, a da za teže nedostaje kapaciteta. Premijerka je uzvratila da nije točno da državi ponestaje snage u borbi protiv dilera droge.

– Država pokazuje snage u borbi protiv njih, ali slažem se da treba učiniti maksimum da se zaštite mladi i država mora činiti sve da pomogne svakom ovisniku i njegovoj obitelji – dodala je Kosor.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković objasnio je da su kazne za najteža kaznena djela postrožene jer je zatvorski sustav prenapučen pa se počinitelje tih nedjela ne stigne resocijalizirati i pripremiti za život izvan zatvora. S druge strane, kazne do šest mjeseci i jedne godine izricale bi se kao izuzetak i u pravilu bi se za lakša kaznena djela izricala novčana kazna ili rad za opće dobro.

Vlada je u drugo čitanje u Sabor poslala konačan prijedlog zakona o nezakonito sagrađenim zgradama, prema kojemu se produljio rok za objekte za koje se može zatražiti legalizacija.Ona će se moći zatražiti za objekte sagrađene do 21. lipnja ove godine, a ne 30. studenog  2009. godine, kakav je prijedlog donesen prije mjesec dana. Izmijenjen je i odnos naknade koju će vlasnici uplaćivati jedinici lokalne samouprave i državi prilikom zahtjeva za legalizaciju. U prvom prijedlogu taj je odnos bio 75:25 za državu, a sada će se ta sredstva rasporediti ravnomjerno, u odnosu 50:50.