Bez hrane ne možemo preživjeti, no ona nas i povezuje, oko nje se okupljamo, družimo, ljubimo i plačemo i sastavni je dio različitih događanja koja čine naš život. Hrana je recentno često obrađivana tema, no u ovoj knjizi to se radi na sasvim drukčiji način. Radi se o znanstvenopopularnom djelu koje možemo nazvati "kuharicom za gastro doživljaje", a temeljeno je na ekonomiji doživljaja kojoj je u središtu psihološko zadovoljstvo konzumenta. Načela stvaranja doživljaja autorica temelji na radu B. Joseph Pinea II i Jamesa Gilmora, a pritom kao ključ ističe uključivanje svih osjetila. Okus hrane je središte doživljaja, no značajni jesu i ostali elementi, koje autorica naziva "alatima", a koji i te kako mogu utjecati na percepciju samog doživljaja, pa čak i promijeniti okus hrane koju konzumiramo.
Knjiga ima pet strukturiranih poglavlja koja otkrivaju te trikove (Kreiranje gastronomskog doživljaja) i koji su znanstveno utemeljeni (Hrana u ekonomiji doživljaja, odnosno Veza mozak – hrana), a predstavljaju i mogućnost njihove primjene u smislu brendiranja na temelju hrane, razvoja turizma i gastro diplomacije (Hrana i identitet). Također, jedno je poglavlje posvećeno umjetnosti (Hrana i umjetnost) te predstavlja primjere korištenja hrane u umjetnosti (glazbi, vizualnim umjetnostima, filmu, dizajnu, književnosti), odnosno uvodi nas u svijet stvaranja umjetničkih djela pomoću hrane. Tako su, osim brojnih međunarodnih umjetnika, predstavljena i djela nekih naših umjetnika poput Ivana Kožarića, Mladena Stilinovića, Ratka Petrića, Damira Fabijanića, Željka Koprolčeca, Tomislava Ostrmana i Pauline Jazvić.
VEZANI ČLANCI
Možda su najintrigantnija poglavlja Veza mozak – hrana i Kreiranje gastronomskog doživljaja, a u njima je moguće naći odgovore na pitanja poput: Koja je veza između mozga i hrane? Zašto neki ljudi uživaju jesti ljuto? Osjećamo li svi isto pri konzumaciji pojedine hrane? Zašto djeca uglavnom ne vole povrće? Mogu li boja i oblik tanjura utjecati na okus hrane? Koliko je alkohola dopušteno kako bi doživljaj bio optimalno ocijenjen? Je li moguće da kava ima drugačiji okus ako se konzumira uz glazbu visokih tonova? I je li moguće kreirati gastro doživljaj koji bi bio jednak za sve?
Autorica nam objašnjava vezu mozga i hrane: kad je stimuliran unutarnjim ili vanjskim podražajima, mozak šalje živčane impulse od jednog do drugog neurona putem neurotransmitera. Oni su, pak, zaslužni za naše raspoloženje i zovemo ih "kemijskim poštarima" (npr. serotonin, dopamin). Primjenom spomenutih alata moguće je utjecati na raspoloženje. Ako uključimo svih pet osjetila u kreiranje doživljaja, povećava se i mogućnost izazivanja emocija u konzumenta, a to onda utječe i na ocjenu pozitivnog gastro doživljaja. Za odgovore na ostala pitanja, trebat će ipak pročitati knjigu. Možda da se samo osvrnemo na konzumaciju alkohola, koja se obično smatra "pojačivačem" doživljaja. Na zanimljiv način autorica navodi kako se konzumacija alkohola događa u četiri faze, pri čemu se valja zadržati na prvoj (koja izaziva sreću) i eventualno drugoj (koja izaziva emocije), dok su treća (kad gubimo sjećanje) i četvrta (kad je mozak sveden na osnovne funkcije) u totalnoj suprotnosti s ugodnim doživljajima. Prag tolerancije na alkohol, međutim, individualan je pa bi svatko za sebe morao znati kad je dosta.
VEZANI ČLANCI
Minus Minus agencija dizajnirala je knjigu i osmislila taktilne korice. Tu su i fotografije, QR kodovi za glazbene podloge, odnosno nekoliko autoričinih recepata koji potiču čitatelja na samostalno spravljanje obroka kako bi osjetio mirise i okuse. A primjer brendiranja vidljiv je, među ostalim, i u predgovoru proslavljenog chefa Davida Skoke.
U izdanju kuće Jesenski i Turk, na gotovo 230 stranica zaposleni u ugostiteljsko-hotelijerskom sektoru, kulturi i umjetnosti te turizmu pronaći će vrlo korisne informacije koje mogu utjecati na konkurentnost njihovih proizvoda. Osim toga, ovo je važno štivo za područje marketinga, komuniciranja, psihologije, etnologije i političkih znanosti. Konačno, nezaobilazan je tekst za ljubitelje hrane, za svakog tko uz hranu želi uljepšati svoju svakodnevicu.
VIDEO Hrana - Ove biste namirnice trebali uvijek držati u hladnjaku