Otkrivamo što traži Most, a što HDZ u vezi s otvaranjem arhiva

Nakon što je Most iznio svoj prijedlog izmjena Zakona o arhivskom gradivu i arhivima iz 1997. godine radi otvaranja arhiva nastalih do 22. prosinca 1990., te nakon što je Ministarstvo kulture (zapravo HDZ) na javnu raspravu uputilo novi zakon, sačinili smo usporednu analizu u pogledu dostupnosti arhivskog gradiva kao jednog od najvažnijih ciljeva tih dviju zakonskih inicijativa.

Sve je dostupno, ali...

Prema aktualnom zakonu, javno arhivsko gradivo dostupno je 30 godina nakon nastanka, a i prije ako je od početka namijenjeno javnosti ili ako korištenje odobri stvaratelj. Most tomu dodaje da će ravnatelj arhiva zbog znanstvenih, ali i drugih opravdanih razloga, odobriti korištenje gradiva (što sada može i odbiti) ali tako da zaštiti privatnost, te javne i interese trećih osoba. Ako je gradivo potrebno u vezi s pravnim zahtjevima u sudskom, upravnom ili arbitražnom postupku, ravnatelj ga mora dati.

MK propisuje da je sve javno arhivsko gradivo dostupno, a iznimke se propisuju zakonom. Ukidaju opći rok, ali prepuštaju svakom tijelu javne vlasti da pri predaji gradiva nedostupnog javnosti odrede rok dostupnosti s tim da opći krajnji rok nije propisan. Dostupnost gradiva u oba prijedloga ovisi o sadržaju i vremenu nastanka. Sadrži li tajne podatke, po Mostovu prijedlogu, kao i sada, gradivo bi bilo dostupno 50 godina nakon nastanka, ako posebni zakon ne propisuje što drugo, a to znači da taj rok može biti kraći i dulji. MK ima rok od 40 godina koji se višekratno može produljiti za najviše po 10 godina. Znači i neograničeno.

Velike su razlike među prijedlozima u odnosu na gradivo koje sadrži osobne podatke. Za MK takvo je gradivo dostupno nakon smrti osobe na koju se ti podaci odnose. Rok se produljuje za još deset godina ako gradivo sadrži podatke koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička, vjerska ili filozofska uvjerenja, članstvo u sindikatu, zdravstveno stanje, spolni život, kaznena djela i prekršaje ili genetske ili biometrijske podatke. Iznimno se i to gradivo može koristiti ako preteže javni interes za njegovom dostupnošću ili ako su poduzete mjere za zaštitu javnih i privatnih interesa zbog kojih je ograničena dostupnost. Tko bi to utvrđivao, pravilnikom bi odredio ministar kulture.

Što su to osobni podaci

Što su to (ostali) osobni podaci, nije definirano (jest u Zakonu o zaštiti osobnih podataka kao svaka informacija koja identificira osobu). Aktualni zakon navodi samo primjere osobnih podataka, dok Mostov prijedlog definira da su to samo podaci o podrijetlu, političkom vjerskom i drugom uvjerenju, sindikalnom članstvu, zdravstvenom stanju, spolnom životu te o kažnjivosti, te određuju da će biti dostupni 40 godina od nastanka, ili 100 godina od rođenja osobe na koju se odnose ili 10 godina od smrti, pri čemu je relevantan rok koji prvi nastupi. To znači da bi svi osobni podaci po definiciji Mosta bili dostupni od 1977. godine pa i oni iz Udbinih dosjea koji se tiču žrtava jer ni njih ne štiti opće pravilo.

I MK i Most predlažu da nema ograničenja za dostupnost gradiva nastalog do 31. prosinca 1990. (MK) ili do 22. prosinca 1990. (Most). Iznimke su propisali radi zaštite osobnih podataka i javnih interesa. MK osobnim podacima ne smatra one “o obavljanju službenih dužnosti i poslova, utjecaju i ulozi osoba koje su obnašale javne dužnosti te pripadnika i suradnika službi sigurnosti”, ali što to znači ako im je zaštićen identitet. MK ograničava dostupnost podataka opravdanim gospodarskim interesima ili sigurnošću ljudi ili stvari dok Most to reducira na projektnu i tehničku dokumentaciju štićenih i vojnih objekata, industrijskih postrojenja, infrastrukturnih objekata i slično te podatke o prirodnim i strateškim bogatstvima RH.  

>>Most želi otvoriti arhive do izbora, a HDZ poslije

>>Korištenje arhiva treba nadzirati