Most se protivi prodaji poljoprivrednih zemljišta strancima

Most nezavisnih listi protivi se prodaji poljoprivrednih zemljišta strancima, poručili su zastupnici te stranke na konferenciji za novinare u Saboru uoči saborske rasprave o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Iako će po isteku moratorija 2020. godine, nastalog temeljem pristupnog ugovora RH u EU, državljani i tvrtke iz EU moći kupovati poljoprivredno zemljište u Republici Hrvatskoj, u Mostu vjeruju da se država treba zaštititi od toga, kao što su, tvrde, napravile brojne članice EU.

Bivši ministar gospodarstva i predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu, Mostov Tomislav Panenić objasnio je da će Most podržati dio prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru, no i da Most ima nekoliko prijedlog da se zakon popravi kako bi se njime cjelovitije riješili brojni problemi vezani za gospodarenje poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj.

- S obzirom na to da se Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenja čak 27. put, smatramo da treba pristupiti s posebnom pažnjom njegovim izmjenama kako bi se osigurali stabilni uvjeti gospodarenja poljoprivrednim zemljištem na duži rok, te time osigurati kontinuitet investicija u poljoprivrednoj proizvodnji.

Česte izmjene stvaraju nesigurnost kod poljoprivrednih proizvođača, te time ograničavaju njihov razvoj. Most se protivi prodaji svih prirodnih dobara, pa i poljoprivrednog zemljišta strancima, jer po našem mišljenju to predstavlja prodaju dijela suvereniteta. Budući da su u odnosu na zapadnoeuropske zemlje kod nas cijene poljoprivrednog zemljišta jako niske, smatramo da je neophodno zakonom odvratiti strance od kupnje našeg zemljišta. Nažalost, sadašnjim prijedlogom Vlade to se neće postići što će teško naštetiti poljoprivrednoj proizvodnji i nacionalnim interesima Hrvatske – objasnio je Panenić.

Brojne su zemlje, kaže, unatoč istovjetnim uvjetima Ugovora o pristupanju EU, usvojile zakonske odredbe kojima su pooštrile uvjete za stjecanje poljoprivrednog zemljišta te se time zaštitili od domaćih i stranih špekulanata, te destimulirali interes stranaca da postanu vlasnici poljoprivrednog zemljišta.

- Zbog slobodne prodaje obradive zemlje poslije ulaska u EU, Mađari su u zapadnom dijelu zemlje praktično ostali bez suvereniteta, pa je država morala ponovo otkupljivati zemlju. Stoga je mađarski premijer Viktor Orban predložio zakon o zabrani prodaje, a EU ga je za to oštro kritizirala. Organizirao je referendum i dobio podršku čak 87 posto Mađara, te je Mađarska izmjenom Ustava, trajno onemogućila strane državljane da postanu vlasnici njihovog poljoprivrednog zemljišta. Neke zemlje, poput Slovenije, Rumunjske, Danske i baltičkih zemalja, zakonom su pooštrile uvjete za stjecanje poljoprivrednog zemljišta.

Slovenija je propisala barijeru kojom ograničava stjecanje zemljišta. Tako, na primjer, kupac mora biti rezident, odnosno stanovnik Slovenije najmanje pet godina, zatim, prednost imaju osobe koje su vlasnici susjednih parcela i mladi poljoprivrednici, te poljoprivredna gospodarstva. U Estoniji stranci bez ograničenja mogu kupiti do 10 hektara zemlje. U Danskoj, ne možete postati vlasnik zemlje ako nemate određeno obrazovanje i dokaz da na poljoprivrednom gospodarstvu živite 25 godina bez prekida. Uz to, maksimalna površina zemljišta u vlasništvu je 300 hektara – objašnjava Panenić.

Zastupnik Mosta Tomislav Žagar upozorio je i da će, iako je ministar poljoprivrede izjavio da će ovim zakonskim rješenjem vratiti općinama i gradovima upravljanje raspolaganjem poljoprivrednih zemljišta, u biti na predloženi prijedlog programa raspolaganjem zemljišta, konačnu riječ davati Županije svojim mišljenjem te Agencija za poljoprivredna zemljišta svojom suglasnošću.

- Mogućnost da se malverzacijama u izmjenama prostornog plana i kvaliteti zemljišta omogući promjena poljoprivrednog zemljišta u građevinsko je neprihvatljiva. Time se na mala vrata otvara mogućnost izgradnje primjerice golf igrališta. Osim toga, ne možemo prihvatiti ni činjenicu da je određeno da se zakupnina plati do kraja lipnja ove godine, jer je to prerano, poljoprivrednici tada nemaju prihode.

Uz to je ugrađena odredba da se Ugovor o zakupu raskida ako zakupnik ne plati zakupninu do kraja rujna, što će otežati poslovanje poljoprivrednim gospodarstvima koji prve prihode imaju tek od prodaje uroda pšenice – naglašava Žagar te dodaje kako bi problematična mogla biti i odredba o dodjeli poljoprivrednog zemljišta na korištenje bez javnog natječaja trgovačkim društvima kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinice lokalne i regionalne samouprave, jer je predviđeno da se ti korisnici oslobode djelomično ili u cijelosti od plaćanja zakupnine, pa se time otvara mogućnost daljnje političke manipulacije poljoprivrednim zemljištem koje s druge strane željno očekuju da dobiju poljoprivrednici.