Božo Petrov kaže da za mostovce ovog ljeta nije bilo odmora, pripremali su programe i zakonske inicijative. Razgovarali smo i o poskupljenju struje, ploči u Jasenovcu, premijeru Plenkoviću, Vladi u kojoj su zaustavljeni svi zakoni i reforme koje su pripremali Mostovi ministri...
Bi li struja poskupjela da je Most ostao u Vladi?
Ne bi, zato što je nama na prvom mjestu javni interes, a energetika treba biti u službi građana. Interesni lobiji obnovljivih izvora energije napokon su se uspjeli riješiti Mostovih ministara koji su radili pritisak da se smanje njihovi ugovoreni poticaji koji su stranim investitorima garantirali ekstraprofite, a hrvatskim građanima harač.
Da ste vi premijer, što biste učinili s pločom u Jasenovcu?
Da sam premijer, ovo ne bi bila tema, nego Agrokor. A ako želite odgovor na temu s kojom se premijer očito radije bavi nego Agrokorom, osobno smatram da pozdravu “za dom spremni” nije mjesto u javnoj upotrebi. No, HOS je bila naša, hrvatska vojska u Domovinskom ratu protiv velikosrpskog fašizma i za mene su oni antifašisti i hrvatski branitelji. Imali su u Domovinskom ratu sporan grb na svojoj uniformi i zato su ga stavili i na ploču. Nisu branitelji HOS-a birali gdje će poginuti. Dok je god njihovo znakovlje zakonito, a ozakonila ga je Račanova Vlada, ploča se ne može micati osim ako oni sami pristanu na to. No, i ploča i prijepori oko nje ne mogu prikriti tešku gospodarsku situaciju u državi, korupciju u Agrokoru, poskupljenja, poreze.
Kako komentirate to što Plenković izjavljuje jedno, a Bošnjaković i Brkić drugo?
To je dogovoren sukob kako bi se zadržalo biračko tijelo koje se ne slaže s Plenkovićevom odlukom da se makne HOS-ova ploča. Da Brkić želi, ima dovoljno ruku da uvjetuje da se ploča ne makne. Njemu je Plenković namijenio ulogu novog Hasanbegovića koji ima zadatak uz HDZ zadržati desnicu razočaranu Plenkovićem i koalicijom s HNS-om i SDSS-om. Režirani sukobi služe im da zadovolje oba pola svog biračkog tijela, ništa nije slučajno.
Kakvu budućnost prognozirate Vladi HDZ-a i HNS-a?
Ne vidim razloga zašto ne bi opstala. I jedni drugi imaju ono što žele. HDZ ima partnere koji će dizati ruku i ništa ne pitati, a oni su gazde, a HNS ima vlast i državne tvrtke. Sve ovo navodno prepiranje preko medija je igrokaz.
Mislite li da će Plenković prepustiti HNS-u reformu obrazovanja?
Plenković nije spreman prepustiti bilo koji dio vlasti bilo kome, to se pokazalo i u naših šest mjeseci upravljanja određenim resorima. Upravo iz tog razloga smo izašli iz Vlade. Mi smo zaista htjeli napraviti promjene. Nismo prihvaćali faraonski model, htjeli smo partnerski, ali Andrej Plenković i HDZ partnerski odnos u Vladi ne razumiju niti prihvaćaju. Što god da se dogodi, dogodit će se onako kako želi HDZ. HNS nema izbora.
Što je s reformama koje su pripremali Mostovi ministri?
Gotovo sve je bačeno u smeće, osim onih stvari koje smo uspjeli progurati dok smo bili u Vladi. Ante Šprlje napravio je niz zakona koji su trebali ići u proceduru i trebala se dogoditi istinska reforma pravosuđa. Neke stvari su uspjele proći, druge su zaustavljene. Reforma MUP-a koju je pokušao provesti Orepić nikad se neće dogoditi dok se HDZ, a i SDP, bude pitao jer njima ovakav sustav odgovara. Što se tiče Ministarstva zaštite okoliša, uspjeli smo promijeniti Plan gospodarenja otpadom, ali s obzirom na sve interesne lobije u tome segmentu i na njihovu povezanost s aktualnom vlašću, vjerujem da će se i to uskoro promijeniti iako je Plan ujednačen s direktivama EU. Za izgradnju terminala na Krku odobreno nam je 102 milijuna eura bespovratnih sredstava EU, to je jedan od najvažnijih energetskih projekata na regionalnoj razini. Ministarstvo uprave pripremilo je više projekata i zakona, jedan od njih je Zakon o agencijama koji je trebao srezati njihov broj, ovlasti i rastrošnost, ali još uvijek stoji u ladici novog ministra koji to ne spominje. To su sve razlozi zbog kojih oni s nama nisu mogli funkcionirati.
Mislite li da bi se suradnja raspala i bez sukoba o ministru Mariću?
Da nije bilo Zdravka Marića, Plenković bi našao nešto drugo. Oni su barem dva-tri mjeseca prije u stranačkim krugovima analizirali situaciju i donijeli odluku da neće s Mostom završiti aktualni mandat Vlade.
Kako to znate?
Dobio sam tu informaciju i o tome razgovarao s Andrejom Plenkovićem. Rekao mi je da se to neće dogoditi dok je on predsjednik Vlade, a ja sam mu odgovorio, što se mene tiče, može i sutra, ali želim znati razlog. Nije mi dao odgovor.
Znate li kako se Plenković na tom sastanku izjasnio?
Bio je suzdržan, kao i obično.
Kakav rasplet očekujete u Agrokoru zbog kojeg je formalno puklo između vas i HDZ-a?
S obzirom na visoku razinu netransparentnosti, informacije se daju na kapaljku, vi u ovom trenutku teško možete pretpostaviti što se događa u Agrokoru. Činjenica da oni već drugi put odlažu izvješće o dugovanjima meni daje za pravo biti sumnjičav prema svemu što se događa i strahujem da to ne ide u dobrom smjeru za hrvatsko gospodarstvo. Sumnjam da će se Agrokor na bilo koji način održati.
Ni pojedinačne tvrtke?
E, to je baš ono gdje trebamo držati oči otvorene. Već su trebali dati plan restrukturiranja tih tvrtki kojeg nema i pribojavam se da se ne ponovi model privatizacije iz 90-ih. Ja takvu privatizaciju ne želim. Želim da povjerenik Vlade otvori karte i kaže što se događalo u Agrokoru kao i jasan plan restrukturiranja tvrtki iz sastava koncerna. One bi trebale biti perjanice proizvodnje u RH, ali ne bih se začudio da te tvrtke na sumnjiv način završe u nečijem vlasništvu.
Što mislite o porezu na nekretnine?
Ovakav porez kakav oni namjeravaju uvesti je namet, a ne stimulativno sredstvo za oporavak gospodarstva, kada vi svim građanima bez obzira na to koliko oni imaju i imaju li uopće pokušavate udariti namet. Još u Vladi T. Oreškovića zalagao sam se za neuvođenje poreza na nekretnine u vrijeme neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Jedina nekretnina ne bi trebala biti na udaru, socijalno ugrožene kategorije kao i one nekretnine koje su u ekonomskoj funkciji i plaćaju poreze. Plaćali bi ga bogataši i banke i to bi bio pravedan zakon. Tada bi se cijene nekretnina u RH smanjile jer bi im bilo u interesu staviti objekte u funkciju ili ih prodati. Ovako, bez ikakve kontrole hoće udariti novi namet, a onda bi oni koji nemaju morali prodavati.
Što treba napraviti s HEP-om?
HEP je strateška tvrtka za energetski sektor, treba biti regionalni lider. Na žalost u HEP se nije ulagalo, ali bez obzira na to danas ima više od milijardu i pol kuna godišnjih prihoda. Oni su odlučili baš tu tvrtku privatizirati, kao što su prije odlučili Hrvatski telekom i Inu, tvrtke koje najviše doprinose. Ima li išta lakše nego prodati tvrtku koja super zarađuje? HEP mora biti 75% plus jednu dionicu u vlasništvu RH kao i one tvrtke koji upravljaju prirodnim resursima i bogatstvima, poput voda i šuma. Druge tvrtke treba poslati na tržište, osim strateških, smanjili biste klijentelizam i nepotizam.
I vi ste dobili opomenu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa jer ste šogora imenovali u Nadzorni odbor gradske tvrtke.
Kada smo preuzeli gradske tvrtke, u nadzorne odbore sam predložio ljude koji su bili osnivači Mosta, a Pero Jerković nije samo moj šogor već jedan od osnivača Mosta i županijski vijećnik. Imenovan je u nadzorni odbor da kontrolira rad gradske tvrtke za naknadu od nula kuna.
Most je ljeto iskoristio za pisanje programa, čime ste se konkretno bavili?
Otkako smo ušli u politiku, borili smo se za interes građana kako bismo im stvorili uvjete da ostaju u Hrvatskoj, da naša zemlja koja je najljepša na svijetu postane poželjno mjesto za život i odgajanje djece. Želimo pojačati transparentnost, smanjiti korupciju, državni aparat učiniti efikasnijim, pomoći malom i srednjem poduzetništvu da ne otvaraju tvrtke u Irskoj ili Estoniji, već u Hrvatskoj. Sve inicijative poput ovršnog zakona išle su s ciljem da obiteljima bude lakše. Dok smo bili na vlasti, uspjeli smo cijenu električne energije održati istom, a cijenu plina srezali smo za 20%. Sve naše inicijative i zakonski prijedlozi ići će u tom smjeru jer mi zaista želimo da ljudi ostanu u Hrvatskoj, želimo da ovo bude država koja ima budućnost u kojoj ne vlada apatija. Odlaze mladi, visokoobrazovani, oni koji razmišljaju, a oni su ti koji bi mogli promijeniti stvari. To je razlog zbog čega će HDZ, HNS i SDP samo pričati da se stvari trebaju promijeniti, ali istinske želje nemaju jer znaju da odlaze oni koji nisu njihovi simpatizeri niti su ovisni o politici.
Izložili ste okvir, možete li iznijeti neki konkretan prijedlog?
Konkretno ćemo ostaviti za idućih 30-ak dana.
Prema najnovijim istraživanjima, Živi zid je pretekao Most. Kako to komentirate?
Sve su te oscilacije unutar standardne pogreške. Most ima stabilno biračko tijelo, a drago nam je što znamo da naše biračko tijelo očekuje konstruktivnost. Na žalost, zbog situacije u kojoj smo bili zadnjih godinu i pol trudili smo se biti konstruktivni i mijenjati stvari, ali i upozoravati na pogreške i ne pristajati na kompromise koji u sebi nose barem malu crtu korupcije, u javnosti smo izgledali kao remetilački faktor. Most je u srži izrazito konstruktivan i pozitivan i građani će to vidjeti.
Je li opet moguća suradnja s HDZ-om?
Po kojim parametrima, realnim, objektivnim i racionalnim bi HDZ trebao doći u poziciju da opet sastavlja Vladu? Pozivam građane da dobro razmisle kome i zašto daju glas. Ako razmisle, to sigurno neće biti HDZ, a ne bi trebao biti ni SDP.
Ako nije, ostaje vam samo SDP?
Mislim da nas jednako vole i ne vole u obje stranke. Ni jednima ni drugima ne odgovara Most jer im ne odgovara mijenjanje sustava. Sjetite se izbora ustavnih sudaca i svega što se događalo u Saboru. Jedan Saucha HDZ-u drži većinu, a prije dva-tri tjedna kvorum u Saboru je suzdržanim glasom držao Nenad Stazić. Kod ovršnog zakona koordinirano udaraju po amandmanima Mosta. S nama bi jednako nesretni bili i jedni i drugi, a mi ćemo biti s onima koji budu htjeli promjene.
Božo Petrov, to je ona lopina nedavno osuđena zbog sukoba interesa? Zanimljivo, kad je Karamarko bio u sukobu interesa bilo je ukupno 12.500 članaka o tome, a o Boži Petrovu niti jedan, i sad recite da mali Božo nije notorni udbaški proizvod.