Mostar je prijetio i ustavnom krizom u RH

Za politički život u Hrvatskoj sretna je okolnost da je Kolinda Grabar-Kitarović pobijedila i bez glasova u inozemstvu jer, da je Josipović bio u malom vodstvu, pobjednik se do jutra ne bi znao. Čak i u slučaju Josipovićeve tijesne pobjede s pravom bi se tražilo ponavljanje izbora na biračkom mjestu u Mostaru zbog nemogućnosti normalnog ostvarivanja biračkog prava. Moguća je i ustavna kriza, pisao mi je ustavnopravni ekspert s kojim sam u nedjelju poslijepodne razmjenjivao komentare dramatičnih zbivanja u Mostaru zbog velikih gužvi, koje je Večernji list najavio dva dana prije izbora u tekstu “Birači u BiH fizički ne mogu ostvariti svoje biračko pravo”. Probleme smo najavili analizirajući dostupne podatke o dvostrukom povećanju aktivno registriranih za glasovanje u BiH uzimajući u obzir izlaznost birača 2009., organizirani prijevoz birača i mogućnost glasovanja na dan izbora uz potvrdu te da je na raspolaganju samo 15 biračkih mjesta nasuprot 124 koliko ih je bilo 2009. Mnogi su zbog gužvi u Mostaru, zbog kojih su morali intervenirati i specijalci, odustali od dugih čekanja u redu za potvrdu. Može netko reći da su si građani sami krivi jer, da su se na vrijeme aktivno registrirali, izbjegli bi od 8 do 10 sati čekanja na potvrdu. Ali, zakon im omogućuje da glasuju s potvrdom te je racionalno ponašanje birača da smanje troškove puta tako da ne putuju dvaput u Mostar, jednom radi aktivne registracije i drugi put radi glasovanja. U predstavništvu RH u Mostaru očito nisu adekvatno reagirali na predvidiv porast interesa za drugi krug. Međutim, pravog krivca treba tražiti u Zagrebu i takvo poniženje hrvatski birači više nikad i nigdje ne bi smjeli doživjeti na praznik demokracije premda je impresivna volja onih koji su i nakon 10 sati drame ustrajali na svome pravu glasa. Zbog toga nikad nitko ne bi smio dovoditi u pitanje njihovo pravo biranja predsjednika svih Hrvata. Dobro je jedino što je premijer Zoran Milanović unaprijed rekao da nema problema s tim da izbore odluče glasovi iz BiH.

Izlaznost, ali i preokret u drugom izbornom krugu, pokazao je da birače ne zanima prošlost, zastrašivanje i prebacivanje odgovornosti. Zajedništvo i pomirba nadjačali su podjele i to je dominantna poruka. Priče o lopovskoj stranci i pripadnosti Sanaderovoj vladi za birače su očito prošlo svršeno vrijeme i vladajući, čak i ako se nemaju čega drugog uhvatiti, morali bi se za svoje dobro što prije ostaviti tih priča, kojima očito iritiraju ne samo birače političkog centra. Osobito su kampanju za drugi izborni krug temeljili na toj retorici i pobjedu iz prvog kruga okrenuli su u poraz, a tom vrstom verbalne ratobornosti isticao se notorni Nenad Stazić te Zoran Milanović, čija je politika uvođenja kolektivne kaznene odgovornosti u politiku doživjela još jedan poraz. Dvojica pravnika, Milanović i Josipović, poraženi su upravo na konceptu presumpcije nevinosti i individualizacije krivnje, o kojem su kroz brojne afere birači očito puno naučili.

Uzgred, izlaznost u drugom krugu poraz je Ivana Vilibora Sinčića, ali i 60.728 nevaljanih glasova, tridesetak tisuća više od uobičajenih, a puno od “njegovih” 290.000. Josipović je zbog svoje i/ili politike Vlade u odnosu na 2009. izgubio u “lijevim” županijama. Grabar-Kitarović je dosegla ili uglavnom znatno prebacila sve rezultate desnih opcija, dok su joj pobjedu očito donijeli Zagreb, Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija iako njezini rezultati posvuda pokazuju da je predsjednica svih Hrvata.

>> HDZ organizira besplatni prijevoz autobusima na birališta u BiH