Mala matura, reforma strukovnog obrazovanja, odnosno uvođenje dualnog modela po uzoru na Austriju i Njemačku, funkcionalna integracija sveučilišta, više nastave likovnog i tjelesnog, obvezno rano učenje informatike, reforma nastavnih planova i programa, odnosno nastavak kurikularne reforme i njezino redizajniranje, ako se u stručnoj i javnoj raspravi procijeni da je to potrebno, analiza i revidiranje bolonjskog procesa, devetogodišnja osnovna škola... Sve te promjene u obrazovanju najavljene su u smjernicama ove Vlade ili ih je spomenuo ministar znanosti obrazovanja i športa prof. dr. Predrag Šustar.
Vrtimo se u krug
O dijelu njih govori se godinama, primjerice o potrebi uvođenja devetogodišnje osnovne škole, a dio je, primjerice kurikularna reforma, pred završetkom, no tek nakon predstavljanja idućeg tjedna, znat će se je li prihvatljiva u obliku u kojem je izrađena.
– Stalno se vrtimo u krug jer o reformi obrazovanja nemamo konsenzus i, dok je tako, nema napretka. Koncepcija naše škole nije dobra jer je riječ o starom modelu sa striktnom satnicom – komentira ravnatelj jedne od najboljih hrvatskih gimnazija, zagrebačke Pete gimnazije Petar Mladinić. Jedan je od onih koji smatraju da bi već u osnovnoj školi učenicima trebalo omogućiti veću izbornost, ali pod uvjetom da izborni predmeti imaju istu težinu kao i obvezni.
– Jezgru obveznih predmeta trebali bi činiti materinski i strani jezik, matematika, tjelesni, informatika – nabraja Mladinić te dodajei da bi to bila najbrža i najjeftinija reforma. Dodaje također da je nužna modernizacija nastavničkih studija. Za redizajn bolonjskog procesa zalaže se i prof. dr. Ante Bežen.
– Prvi trogodišnji dio na bilo kojem humanističkom studiju je besmislen. Treba vratiti četverogodišnji studij za sve one koji nakon završetka žele raditi, a onima koji se planiraju posvetiti znanosti, omogućiti da upišu i petu godinu – obrazlaže prof. Bežen.
Reforma Bolonje
Svi naši sugovornici podržavaju reformu kurikuluma, a profesor Bežen drži da u sklopu nje treba mijenjati i predmetnu satnicu u koju bi se moglo uključiti više tjelesnog, likovnog i informatike, što je za učenike vrlo važno. Ističe da je danas važna jezična, matematička i informatička pismenost, o čemu bi reformatori obrazovnog sustava morali voditi računa. To je ono što je srce obrazovnog procesa, a ostalo bi se i po njegovu mišljenju moglo mijenjati.
– U svijetu ima primjera da se dio kurikuluma, onaj izborni, kreira u skladu s potrebama lokalne zajednice. Tako se mogu rasteretiti učenici, ali i poboljšati kurikulum – napominje prof. Bežen. Bivši ministar obrazovanja dr. Radovan Fuchs smatra da paralelno treba reformirati osnovno i srednje školstvo te nastavničke studije.
Za malu maturu drži da, osim funkcije pojednostavnjivanja upisa u srednju školu, mora biti i pokazatelj kvalitete obrazovanja u osnovnim školama. – Uspjeh učenika treba govoriti o kvaliteti njihovih učitelja – kaže Fuchs te upozorava da za uvođenje male mature treba vrijeme i novac.
– Ako bi se sad krenulo s pripremama, mogli bismo je uvesti za dvije-tri godine – zaključuje Fuchs te kao važne promjene koje treba provesti navodi dualni model u strukovnom obrazovanju i reformu Bolonje.
>> Učitelji će dobiti širok popis iz kojeg će birati obveznu lektiru
Ne mogu vjerovati da je Jovanović imao konsenzus za sve promjene koje je uveo. Kako je on uspio upropaštavati hrvatsko školstvo?