Možemo li na izbore bez zamjene za Hrvatina?

To kako mi u Hrvatskoj uspijevamo zakomplicirati političke okolnosti, pa ih uzgred ni nakon dramatičnog iskustva na rubu ustavne krize ne rješavamo kad to možemo u mirnom ozračju već ostavljamo mogućnost da nam se ponove, malo kome polazi za rukom. Premda, mora se priznati da smo unatoč iznimnom trudu političkih aktera da se suočimo s ustavnom krizom, ipak uspjeli bez većih potresa riješiti sve krizne političke situacije.

Ipak smo mi šampioni improvizacije pa je za pretpostaviti da će se nekako riješiti i moguće pravne dvojbe koje mogu isplivati na površinu u sjeni aktualnih lokalnih izbora i povuci-potegni preslagivanja u Hrvatskom saboru. Naime, pomalo je zaboravljeno da uskoro istječe mandat aktualnom predsjedniku Državnog izbornog povjerenstva Branku Hrvatinu, što bi moglo isprovocirati različita tumačenja pa i dovesti do propitivanja pretpostavki za održavanje novih parlamentarnih izbora. Hrvatin je predsjednik DIP-a po položaju, kao predsjednik Vrhovnog suda, a na tu ga je funkciju Hrvatski sabor imenovao 15. srpnja. Ne izabere li Hrvatski sabor do tada novog predsjednika Vrhovnog suda ni Državno izborno povjerenstvo neće imati predsjednika jer Hrvatin tu funkciju može obnašati samo dok mu traje mandat predsjednika Vrhovnog suda.

Ne bi bilo dobro da se smjena na vrhu Državnog izbornog povjerenstva dogodi u jeku izbornog procesa

Njegov se četverogodišnji mandat ne može produljiti. Prvo sporno pitanje koje bi se moglo pojaviti je formalnopravne prirode. Kad istekne mandat predsjedniku DIP-a što je s mandatima dvojice potpredsjednika iz reda sudaca Vrhovnog suda koje je imenovala opća sjednica tog suda na prijedlog Branka Hrvatina? Istječe li i sucima Jakobu Miletiću i Renati Šantek, mandat u DIP-u zajedno s Hrvatinom, ili za razliku od njega oni mogu i dulje od četiri godine sjediti u DIP-u? Ostalih dvoje potpredsjednika i četvero članova DIP-a, po principu pola vladajući-pola oporba bira Hrvatski sabor na mandat od osam godina. Što je s potpredsjednicima DIP-a izabranim iz reda sudaca, Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu ne propisuje. Nema odredbe koja propisuje koliko traje njihov mandat i kad prestaje.

Zašto bi mandat predsjednika Državnog izbornog povjerenstva strogo bio vezan uz njihov četverogodišnji mandat na mjestu predsjednika Vrhovnog suda, dok za potpredsjednike DIP-a to ne bi vrijedilo? Ipak su oni, iako je njihov izbor potvrdila opća sjednica Vrhovnog suda, izabrani kao suci Vrhovnog suda od povjerenja Branka Hrvatina. S prestankom mandata predsjednika Vrhovnog suda nestao je i jedan od konstitutivnih elemenata njihova imenovanja. U protivnom, znači li to da oni sada mogu dok god su suci Vrhovnog suda biti potpredsjednici DIP-a!? Čak i ako ne uživaju povjerenje novog predsjednika Vrhovnog suda, bez kojeg ne bi bili niti izabrani na tu funkciju. Inače, što se suštine tiče, Miletić i Šantek nisu sporni, jer inače ne bi sjedili u DIP-u, Miletić od 1992., a Šantek od 1997. godine. No, ipak, s obzirom na odredbe Zakona o Državnom izbornom povjerenstvu pitanje je je li baš zamišljeno da oni budu članovi DIP-a do 70. godine života, kad im po sili zakona prestaje sudačka dužnost? Odnosno, ima li pravo novi predsjednik Vrhovnog suda izabrati novih dvoje sudaca Vrhovnog suda u DIP od svoga povjerenja? Bi li netko od sudionika izbornog procesa mogao osporavati neku odluku DIP-a samo zbog toga što je u njezinu donošenju sudjelovao netko od sudaca koji su u DIP ušli na prijedlog Hrvatina? Dakako, suštinski to ne predstavlja neki problem, ali, ponavljamo, kad se hoće sve se može zakomplicirati.

Iako izborni proces ne može i ne ovisi o jednom čovjeku, pa ni o predsjedniku DIP-a, ipak ne bi bilo dobro da se smjena na vrhu Državnog izbornog povjerenstva dogodi u jeku izbornog procesa, ili još gore da se izborni proces odvija s “obezglavljenim” DIP-om. Premda, sudeći po ovlaštenjima koja ima predsjednik DIP-a, formalno to ne predstavlja pravnu prepreku za održavanje izbora. Predsjednik DIP-a “predstavlja i zastupa Povjerenstvo, rukovodi njegovim radom, određuje mjere i postupanja u skladu sa zakonskim ovlastima i poduzima nužne aktivnosti radi nesmetanog i redovitog obavljanja poslova iz djelokruga Povjerenstva”. Međutim, upravo zbog povjerenja u izborni proces u zakonu se osobito vodilo računa o ravnoteži “odnosa snaga” u političkom dijelu sastava DIP-a pa je makar i samo bez predsjednika Vrhovnog suda, političko-sudska ravnoteža u DIP-u narušena. Inače, predsjednika Vrhovnog suda predlaže predsjednica Republike, a bira Hrvatski sabor uz mišljenje opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog saborskog odbora. Sabor bira “većinom”, ako je ima!