Uvoz voća, koji je i u bolja vremena iznosio 170 milijuna eura, udvostručit ćemo, a cijene voća porast će najmanje 50 do 70 posto – crne su prognoze Hrvatske voćarske zajednice (HVZ), članovi koje ovih dana štete na svojim voćnjacima procjenjuju na otprilike 900 milijuna kuna. Mraz i niske temperature 2., 9. i 10. travnja u punoj su cvatnji pogodili jabuke, kruške, trešnje, šljive, breskve, marelice, jagode... što se ne pamti u povijesti plantažnog uzgoja voćaka, koji datira još iz 1877. godine, tvrdi glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković.
Iako je tolerirana temperatura kod voćnjaka do minus 2,2 Celzijeva stupnja, na Uskrsni ponedjeljak te dan poslije temperature su bile od minus 5 do minus 8 stupnjeva, čak 4 do 8 stupnjeva niže nego što su ih hidrometeorolozi mjerili u meteorološkim kućicama na dva metra visine pa svoje prognoze mogu “okačiti mačku o rep”, ogorčen je Ivković. Ističe kako su zbog svega toga štete na voćnjacima u cijeloj Hrvatskoj 90, a na nekim voćnim kulturama i 100 posto, a što je najgore, propast voćnjaka odrazit će se i na njihovu rodnost i u idućoj godini.
Potvrđuje to i Dinko Pavičić, voditelj voćarske proizvodnje Agrokora. Niske temperature prouzročile su stopostotnu štetu od 20 milijuna kuna na najvećoj hrvatskoj plantaži jabuka – na 270 hektara u Obreškoj pokraj Kloštra Ivanića – a ni kooperanti Agrofructusa nisu prošli bolje, štete su, ovisno o voćnim vrstama, od 75 do 95 posto, a isto je i u Vojvodini, kaže Pavičić.
Prema procjenama HVZ-a, štete na jabukama procjenjuju se na 212 milijuna kuna, kruškama na 16 mil. kuna, šljivama na 95 mil., breskvama i nektarinama 36 mil., trešnjama 120 mil., jagodama 83 mil., mandarinama za 105 mil. kn, maslinama 87,5 mil. kn, pa traže proglašenje elementarne nepogode u svim županijama i općinama te nadoknadu štete od 247,3 mil. kuna, oprost plaćanja zakupa državne zemlje na dvije godine onim voćarima koji imaju takav ugovor te oprost kreditnih zaduženja za podizanje voćnjaka.
Do 15.5. postoji 50% vjerojatnosti za pojavu mraza u kontinentalnom dijelu. To kaže agroklimatologija. Zašto se pak voćnjaci podižu u područjima gdje je veća učestalost pozebe...Na to neka odgovori Ivković Frane, veliki stručnjak. Posadiš voćnjak u ravnicu pa ga potamani mraz, a ti onda cviliš pred kamerama da je kriva država.