Na dvije nove televizije u početku tek tri nove domaće emisije

U nedjelju 2. siječnja točno u 18 sati emitiranje će početi prva dva nova domaća (zabavna) specijalizirana TV kanala: Doma TV (što je novi kanal Nove TV) i RTL 2. No na samom početku novog domaćeg sadržaja bit će – tek u tragovima. Točnije, sve se svodi samo na – tri nove domaće emisije.

Stanovi, mame, životinje

Dvije će biti na ekranu Dome TV: Doma in (subotom) i Mamin svijet (nedjeljom). S Nove TV najavljuju da u proljeće slijedi više domaćih noviteta. RTL 2 će pak prvih mjesec dana u programu imati – jednu jedini novu domaću emisiju: Mijau-vau (srijedom). Preostala četiri noviteta slijede potkraj siječnja. Ipak, obje nove televizije, uz podosta repriza, od samog početka nudit će premijerno dosta novog raznovrsnog stranog sadržaja (serije, showovi...).

A koliko će pojava novih TV kanala utjecati na podjelu unutar marketinškog tržišta? Tu u 2011. ne treba očekivati veće promjene, smatraju stručnjaci.

– Ne očekujemo znatnije promjene u preraspodjeli marketinškog kolača u idućoj godini. Pozdravljamo pokretanje novih TV kanala koji će sigurno pridonijeti razvoju i većoj živosti na medijskom tržištu. Procjene govore da se u 2011. neće znatnije promijeniti udio koji TV ima u ukupnom media mixu – kazala je direktorica Digitel medijskih servisa Jasna Hrvić Smolec. Slično razmišljaju i komercijalni nakladnici.

– Ne treba očekivati neke pomake nabolje, odnosno neke značajnije promjene u raspodijeli marketinškog kolača. Zato što je HTV-u u 2011. ostavljeno na raspolaganju šest minuta u udarnom terminu te je u kontekstu dosadašnje prakse HTV u tom terminu uspijevao prodati vremena u vrijednosti četiri minute. Razvidno je da se novim Zakonom, da budem slikovit, micao zrak, odnosno vrijeme koje HTV ionako “nema”. Stoga ne treba očekivati neke ozbiljnije pomake u strukturi raspodjele marketinškog kolača – kazao je Marjan Jurleka iz udruge komercijalnih nakladnika.

“Kolonijalna” politika

Pojavom specijaliziranih digitalnih kanala povećat će se televizijski oglasni inventar sa svim posljedicama povećane ponude u okruženju smanjenih marketinških budžeta realne ekonomije te restrikcija i povećane kontrole trošenja kod javnih poduzetnika.

– Moguća su “poboljšanja” marketinških budžeta, ali mislim da nisu realna kod onih kompanija čiji međunarodni principali odobravaju nerazmjerno niske investicije u marketinške aktivnosti u Hrvatskoj u usporedbi s domicilnim budžetima. To je, smatram, jedan od indikatora “kolonijalne” politike u odnosu na Hrvatsku – ističe Jurleka.

Tijekom sljedećih pet godina svjedočit ćemo okrupnjavanjima i okupljanjima u medijskoj industriji, kaže Jurleka, te će nužno doći i do promjena u “mjerenju” zahvaćanja marketinškog kolača, i to prije svega u smislu uspješnosti pojedinog brenda, a ne pojedinačnih platformi.

Direktor Media Polisa Bruno Bračun kaže pak:

– Dolazak novih TV kanala doprinosi daljnjoj fragmentaciji medija te pred oglašivače postavlja izazov kako kombinirati dostupne medije u cilju što učinkovitijeg dosega ciljnih grupa.