Dok u svijetu traju rasprave o sigurnosti osobnih podataka na društvenim mrežama, s druge strane danas je gotovo imperativ imati profil na Facebooku, inače se izlažete \"opasnosti\" da vas se etiketira staromodnim. Profili na Facebooku toliko su popularni da su ih mnogi otvorili prije nego što su proučili pravila zaštite privatnosti. A mnogi koji natprosječno dobro poznaju mehanizme zaštite privatnosti nemaju Facebook profil, kao Mikko Hypponen, glavni istraživač u finskoj tvrtki F-Secure za zaštitu online komunikacije, koji je prošli tjedan za naš list kazao da je era privatnosti gotova.
Facebooku rekli \"ne\"
U nas nema profil ni priličan broj ljudi istaknutih u društvenim znanostima. Nekoliko njih, pripadnika mlađe generacije koje smo nazvali, svoj \"ne\" Facebooku obrazložili su time da nemaju za njega vremena. Sociolog Renato Matić također nema profil govoreći diplomatski da se \"čovjek može odlučiti za nešto, a da nije protiv nečega\".
– Možda sam i malo staromodan i mnogo više vjerujem u kontakt s ljudima uživo – kaže Matić.
O mogućem narušavanju privatnosti kaže da ljudi sami odlučuju što će staviti na Facebook jer ih nitko ne tjera da bez provjere ulete u nešto.
– Zlouporabe su moguće zahvaljujući tehnologiji, ali tehnologija omogućuje emancipaciju i pruža mogućnost odabira onoga za što ćemo se odlučiti – govori Matić.
Sveučilišna prof. psihologije Mirjana Nazor nije ljubiteljica Facebooka i sigurna je da joj ne treba:
– Ne volim takav oblik komunikacije jer mislim da ona osiromašuje konkretne odnose. Ne gledamo i ne vidimo drugu osobu, nismo joj u neposrednoj blizini. Na Facebooku se možemo prikazivati drukčijima nego što jesmo, imati stotinu prijatelja. To je bježanje u sferu koja ne odgovara realnosti, u virtualni svijet. Onaj dio o desecima ili stotinama prijatelja me užasava, kao da smo izgubili pojam što je to prijatelj i da ih može biti koliko i prstiju na ruci. Nije mi jasno misle li ljudi da vrijede više ako su se pretjerano otvorili drugima – kaže prof. Nazor.
Oprezno komuniciranje
Strano bi joj bilo preko Facebooka dijeliti informacije iz privatnog života, tko su joj prijatelji, gdje je i s kim je.
– Mislim da ljudi nekritičkom uporabom Facebooka gube kontrolu nad svojim životom, a da toga nisu svjesni. U svoj privatni život pustit ću dio ljudi, ali ne mnogo njih – kaže Nazor.
Druga prof. psihologije, Gordana Kuterovac Jagodić priznaje da je u početku imala negativan stav prema Facebooku, ali joj se na kraju svidio. Budući da radi sa studentima i ima dvoje djece, htjela je vidjeti što je to, da ih bolje razumije. Ali ne pripada među one koji se masovno sprijateljuju na Faceu. Na upit je li joj zamislivo da desetke \"prijatelja\" izvijesti preko Facea kada i gdje i s kim ide na odmor i da s njima komunicira na način kao što razgovara u društvu bliskih prijatelja kaže: \"Nastojim ne komunicirati tako, nego opreznije\". – Facebook lako ljude zavede jer ne znate tko vas sve gleda, kad češće komunicirate s nekim pomislite da samo s njim komunicirate, a zaboravite da i ostali vide tu komunikaciju – kaže prof. Kuterovac.
>>Mladić kažnjen zbog slanja zahtjeva za prijateljstvo!?
>>Zadarski tinejdžeri preko Facebook-profila \'izvukli\' 100.000 kuna